Team building Investicijski fondovi Telekomunikacije ... - BIZdirekt

issn: 1846-6249

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis

tema broja

Team building posebni prilozi

Investicijski fondovi Telekomunikacije Poslovna klasa automobila intervju

Petar Velicki

broj 7, godina II, travanj 2008.

Sadràj 15

tema broja: Team building “Tim se moè stvarati u radnom okruènju, ali nema onoga koji nije poèlio namazati lice ratni~kim bojama i ja~ati me|uljudske odnose u {umi, s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu prepoznale brojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one specijalizirane team building, s brojnim programima, na moru, kopnu ili u zraku.”

5 Uvodnik

21

poseban prilog: Investicijski fondovi

25

poseban prilog: Telekomunikacije

48

poseban prilog: Poslovna klasa automobila

6 BIZ vijesti 8 Intervju mjeseca -P etar Velicki, direktor tvrtke Werkos d.o.o.

12 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Francuska

39 Nautika 57 Poslovni kalendar

www.mirakul.hr

Uvodnik

Štovani, ~esto se pitamo jesmo li pravilno izbalansirali privatni i poslovni ìvot. S odricanjem krenemo ~esto ve} u osnovnoj {koli (u~imo dok se druga djeca igraju), nastavljamo kroz srednju i fakultet, nakon ~ega se zapo{ljavamo ili eventualno, ukoliko smo odva`ni i samouvjereni, pokre}emo odmah vlastiti posao, i tek tada shva}amo da smo na – po~etku. Tek tada slijedi naporan rad, mukotrpno u~enje i prikupljanje iskustva te stalno dokazivanje kako bismo jednoga dana mogli re}i da smo uspje{ni. Kada kona~no dosegnemo to~ku u kojoj moèmo re}i da smo uspjeli, neko vrijeme uìvamo u tome, ponosni smo jer smo dokazali da se dvadeset ili vi{e godina uloènih u osobni razvoj isplatilo. I tada se mnogima dogodi „burnout“ iliti izgaranje. Jednostavno, motivi se isprazne i shvatimo da vi{e ne èlimo `rtvovati svoje slobodno vrijeme te druènje s najmilijima samo da bismo imali vrlo visoka primanja ili visoku funkciju u tvrtki. Kako bismo to ipak izbjegli, u ìvotu je potrebno pravilno balansirati i uvijek imati na umu da je kvalitetno kori{tenje slobodna vremena zapravo u funkciji na{eg poslovnog razvoja i napretka! Jer, ukoliko smo zadovoljni na privatnom planu i puni energije, sigurno je da }emo i na poslu biti efikasniji, zadovoljniji, a time u kona~nici i uspje{niji. S druge strane, treba se zapitati {to je prava snaga tvrtke u kojoj radimo. Trideset godina tradicije? Brand? Najmodernija tehnologija? Lojalni kupci? Sigurno pomalo od svega. Ali svi najve}i manageri te najuspje{niji poduzetnici istaknut }e da su najve}a snaga njihove tvrtke – ljudi. Oni su zaslu`ni za dugoro~nu uspje{nost tvrtke, oni su razvili prepoznatljiv brand tvrtke i uveli novu tehnologiju te su oni

ti zbog kojih se kupci vra}aju. Da bi ljudi bili uspje{ni u poslu kojim se bave, vrlo su va`ni preduvjeti da su zadovoljni i da dobro sura|uju u timu. Upravo se zbog toga zadnjih nekoliko godina ubrzano razvija podru~je team buildinga, odnosno aktivnosti vezanih uz izgradnju i ja~anje timskog rada. Team building vam omogu}ava da bolje upoznate svoje djelatnike i kolege, istraìte kako se pona{aju i reagiraju u jednom neformalnom okruènju te mo`da otkrijete sposobnosti za koje niste vjerovali da ih posjeduju. U kojem se smjeru sve to kre}e te koje su vam mogu}nosti na raspolaganju, ~itajte u na{oj temi broja. A ukoliko ste pravi hedonist i team building jedanput godi{nje nije vam dovoljan, uvijek moète unajmiti jedrilicu ili jahtu te obi}i na{u obalu uzdu` i poprijeko. Kako do svoje jahte ipak ne biste morali pje{ice ili neudobnim autobusom, poku{ali smo vam predstaviti i aktualne modele iz srednje i visoke klase vozila. U ovom smo broju obradili i novosti u uvijek zanimljivom telekomunikacijskom svijetu te investicijske fondove koji trenutno proìvljavaju prili~no te{ka vremena. No svi koji su u svijetu dionica ipak malo duè od HT groznice, znaju da nakon svakog uspona kad-tad do|e pad. I tako uvijek iznova. Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac Izvr{ni urednik Ante Veki} Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi} Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i} Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr Grafi~ka urednica Maja Homen Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i} Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji} Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr Direktorica Bojana Zabrdac Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje) www.mirakul.hr

BIZ vijesti

BIZ vijesti

Godi{nji plan za poticanje zapo{ljavanja za 2008. godinu Vlada Republike Hrvatske, na sjednici odrànoj 19. oùjka 2008. godine, donijela je Odluku o prihva}anju Godi{njeg plana zapo{ljavanja za 2008. godinu s provedbenim mjerama koje se temelje na smjernicama i preporukama Europske strategije zapo{ljavanja. Mjere iz Godi{njeg plana poticanja zapo{ljavanja za 2008. godinu uklju~uju: • Aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i ne aktivne • Otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetni{tva • Poticanje promjena i promicanje prilagodljivosti i pokretljivosti na trì{tu rada • Promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloìvotno u~enje • Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloàju na trì{tu rada • Neprijavljeni rad • Regionalne razlike. Hrvatski zavod za zapo{ljavanje iz svoje nadle`nosti

provodi mjere koje se smatraju dràvnim potporama za zapo{ljavanje i usavr{avanje, kao i mjere koje se ne smatraju dràvnim potporama. Mjere su usmjerene na poticanje zapo{ljavanja mladih osoba, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starije ìvotne dobi te posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih osoba. Vi{e informacija moète prona}i na stranicama Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje: www.hzz.hr.

300.000 kuna za uvo|enje inovacija u proizvodnju Zagreba~ka ùpanija dodijelit }e u 2008. godini 300.000 kuna bespovratnih potpora za uvo|enje inovacija u proizvodnju. Natje~aj za dodjelu sredstava raspisan je 3. travnja 2008., a otvoren je do 1. prosinca 2008. godine. Potpora se moè dodijeliti isklju~ivo za izradu ili nabavu naprava, alata, opreme i ra~unalnih programa neophodnih za uvo|enje inovacije u proizvodnju. Na natje~aj se mogu javiti obrti, mala i srednja trgova~ka dru{tva u privatnom vlasni{tvu koja imaju sjedi{te na podru~ju Zagreba~ke ùpanije. Maksimalan iznos potpore po jednom korisniku iznosi 50.000 kuna.

Iz Zagreba~ke ùpanije pozivaju sve zainteresirane da se jave na natje~aj do 1. prosinca 2008. godine. Za sve dodatne informacije moète kontaktirati Upravni odjel za gospodarstvo radnim danom od 10 do 12 sati na 6009 457 ili poslati e-mail na: uog¥zagrebacka-zupanija.hr. Izvor: www.zagrebacka-zupanija.hr

Poduzetnicima novi zajmovi Hrvatska banka za obnovu i razvoj zapo~ela je provedbu Programa kreditiranja poduzetnika s ciljem u~inkovitijeg kori{tenja sredstava iz pretpristupnog fonda PHARE 2006 . Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) po~ela je provedbu Programa kreditiranja projekata kandidata za PHARE 2006. Programom se poduzetnicima èli omogu}iti {to u~inkovitije kori{tenje sredstava darovnice iz pilot projekta „Podr{ka pove}anju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj“. Poduzetnik moè financirati darovnicom do 75% prihvatljivih tro{kova projekta (ili 85% za poduzetnike s podru~ja posebne dràvne skrbi), odnosno najvi{e do iznosa 100.000 eura. Ostatak prihvatljivih tro{kova projekta poduzetnik moè pribaviti sukladno

uvjetima HBOR-ovog Programa kreditiranja. Zahtjev za kredit poduzetnik moè podnijeti HBORu nakon {to mu Sredi{nja agencija za financiranje te ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) izda pozitivnu evaluaciju Saètka projektnog prijedloga (Concept note). Izvor: www.izvoz.hr

Omega software i Fero-Term – nastavak dugogodi{nje suradnje Omega software i renomirana hrvatska tvrtka FeroTerm d.o.o., najve}i doma}i dobavlja~ robe iz asortimana centralnog grijanja, vodovodnog materijala, sanitarija, kerami~kih plo~ica, klimatizacije i kupaonske opreme, nastavili su dugogodi{nju uspje{nu poslovnu suradnju. Ugovorom o implementaciji rje{enja za podr{ku poslovnom odlu~ivanju tvrtka Fero-Term odlu~ila je dodati vrijednost i zna~ajno unaprijediti vlastito poslovanje. Kako je Fero-Term tvrtka s vi{e od 350 zaposlenih, 12 velikih prodajnih centara i {irokom paletom proizvoda, ovakvo rje{enje omogu}it }e upravi i managementu jedinstven pogled na cjelokupno poslovanje s potpunim uvidom na dosad te{ko dostupne i dragocjene podatke.

www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Intervju mjeseca

Da bi ~ovjek bio inovator, pretpostavka je da je iznimno dobro informiran Na konceptu uo~avanja problema u graditeljstvu i rje{avanju istih po~iva cjelokupno poslovanje Werkosa i u tu svrhu ulaèmo velika sredstva. Isto tako, tijesno sura|ujemo s institutima u Hrvatskoj, jer bez sudjelovanja struke ne moè se do}i do kvalitetnih i odrìvih rje{enja. Razgovarali: Ante Veki} i Kre{imir [imac

Werkos d.o.o. inènjerska je tvrtka specijalizirana za projektiranje i izvo|enje ekolo{ki prihvatljivih zahvata u graditeljstvu. Na konceptu uo~avanja i rje{avanja problema u graditeljstvu po~iva cjelokupno poslovanje tvrtke koja, ne samo da promi~e nove materijale i rje{enja u graditeljstvu, ve} realizira i vlastita rje{enja i patente, od kojih je za mnoge i nagra|ena. Do svega toga Werkos je do{ao vo|en zdravom poslovnom filozofijom, za koju je direktor Werkosa, Petar Velicki, nagra|en Crominom titulom Manager godine 2007. Iako po struci diplomirani inènjer biotehnologije i ekonomist, Petar Velicki najve}e je poslovne reference ostvario u graditeljstvu. Kako je po~eo, {to ga motivira, kakvi su mu planovi, poku{ali smo doznati iz prve ruke. îme ste se bavili prije no {to ste u{li u poduzetni~ke vode? Gdje ste stjecali prva radna iskustva? Jo{ kao dijete volio sam istraìvati svijet oko sebe i nalaziti rje{enja za probleme koje sam pri tome uo~avao. No prije svega, bavio sam se ko{arkom i smatram da je upravo ona odredila moj ìvotni put. U sportu mora{ puno raditi, puno se odricati, a na kraju ne moraju do}i i o~ekivani rezultati. Ali onda ne odustaje{. Ponovno trenira{ i ponovo se bori{, sve dok ne uspije{. To je taj sportski duh koji ostavio dubok trag na meni. Paralelno s bavljenjem ko{arkom, stekao sam diplomu na Biotehnolo{kom fakultetu. Budu}i da je moje radno iskustvo bilo usmjereno na marketing i trì{no poslovanje, odlu~io sam upisati Ekonomski fakultet, te sam naknadno diplomirao i na njemu. To je sve skupa trajalo do moje 28. godine, kada sam se iz Zagreba preselio u Osijek. Kratko sam radio kao predstavnik nekoliko stranih tvrtki, da bih se zatim zaposlio u LIO-u na mjestu pomo}nika direktora za marketing i inènjering, gdje sam ostao do 1989. godine, kada sam osnovao vlastitu tvrtku.

Petar Velicki, direktor tvrtke Werkos d.o.o.

Odrastali ste, {kolovali se i po~eli raditi u okruženju u kojemu nije postojala poduzetni~ka kultura. Kako ste, unato~ tomu, ipak uspjeli izgraditi svoj poduzetni~ki duh? Uvijek mi je u glavi bila misao da mogu napraviti

puno vi{e i nikad se nisam zadovoljavao prosjekom. Zato sam se orijentirao na to da postanem neizbjeàn u nekim stru~nim pitanjima, a u tvrtku sam postupno uvodio nove materijale i rje{enja, koja su Werkos u~inila prepoznatljivim u gra|evinskoj struci. A poduzetni~ki duh? To mi je vjerojatno u prirodi. Uvijek sam èlio biti druga~iji, realizirati vlastite ideje. Odlu~io sam pokrenuti vlastitu tvrtku, ~im su stvoreni uvjeti za poduzetni{tvo. Kako su izgledali Va{i po~etci u privatnom poduzetni{tvu? Kad sam 1989. godine sigurno radno mjesto zamijenio avanturom zvanom poduzetni{tvo, odmah mi je bilo jasno da moram u~initi veliki odmak od uobi~ajena na~ina razmi{ljanja i postati nekako druga~iji. Odmah sam shvatio da ozbiljna i uspje{na tvrtka ne moè nastati preko no}i i da to mora biti posljedica osmi{ljena i uporna rada. Kada su se stvorile pretpostavke za investiranje i gra|enje ratom razru{ene Hrvatske, Werkos se prebacio u polje graditeljstva. Istraìli smo sve faze u gra|enju nekog objekta te zatim probleme i na~ine njihova rje{avanja. Da bismo uspjeli, postupno smo uvodili nove i ekonomi~nije na~ine njihova rje{avanja. Pozitivna svjetska iskustva u kori{tenju geosintetika prenosili smo struci. Put je bio teàk i nimalo jednostavan. Dugo smo radili s projektantima, izvo|a~ima i investitorima kako bi i oni razumjeli na koji na~in geosintetici racionaliziraju gradnju. Kori{tenjem novih materijala i novih rje{enja koje ti materijali omogu}uju, uspjeli smo graditi u kra}im rokovima, tro{iti daleko manje novca i raditi daleko brè, vode}i ra~una o kvaliteti gra|enja i odrìvu razvoju. Bez la`ne skromnosti, Hrvatska se moè podi~iti iznimnim gra|evinskim rje{enjima i uvjeren sam da doprinos tvrtke Werkos nije zanemariv. U kojem se smjeru tvrtka dalje razvijala? Do 2000. godine Werkos je bio dominantna inènjering tvrtka koja je promicala nove materijale i nova rje{enja u graditeljstvu, da bismo nakon toga postali i izvo|a~ radova, realiziraju}i ~esto vlastita rje{enja i inovacije. Na konceptu uo~avanja problema u graditeljstvu i rje{avanju istih po~iva cjelokupno poslovanje Werkosa i u tu svrhu ulaèmo velika sredstva. Isto tako, tijesno sura|ujemo s institutima u Hrvatskoj, jer se bez sudjelovanja struke ne moè do}i do kvalitetnih i odrìvih rje{enja. U suradnji s doma}im i inozemnim partnerima izna{li smo rje{enje za za{titu od bure na probnoj dionici Sv. Rok-Maslenica autoceste Zagreb-Split. Izra~unali smo kolike {tete nastaju zbog ~estog zatvaranja prometa i, u èlji da na|emo rje{enje, tim smo se problemom bavili pune tri godine.

Isto tako, rezultat proaktivnog djelovanja u odnosu na probleme i uo~avanje prilika na trì{tu je i sustav za za{titu od buke. Svaka ku}a uz autocestu ima pravo biti za{ti}ena od buke i na tom }e podru~ju biti mnogo posla. Veliki smo naglasak u poslovanju stavili na rje{avanje ekolo{kih, cestovnih i geotehni~kih problema u graditeljstvu, u sklopu kojih bih istaknuo sanaciju postoje}ih i gradnju novih odlagali{ta otpada, sanaciju pokosa, izvedbu brtvenih sustava na branama, lagunama i tunelima, sanaciju prometnica, armiranje i stabilizaciju slabonosivog tla, ozelenjavanje mlaznog betona, ure|enje krajobraza, sustave za rano uo~avanje i sprje~avanje poledice, inteligentne transportne sustave. O aktivnostima Agro Werkosa govori se ve} na europskoj razini vo}arske struke.

Kada sam 1989. godine sigurno radno mjesto zamijenio avanturom zvanom poduzetni{tvo, odmah mi je bilo jasno da moram u~initi veliki odmak od uobi~ajenog na~ina razmi{ljanja i postati nekako druga~iji. Odmah sam shvatio da ozbiljna i uspje{na tvrtka ne moè nastati preko no}i te da to mora biti posljedica osmi{ljena i uporna rada.

Koji je Va{ motiv? [to Vas pokre}e i daje Vam snagu za nove ideje i rje{enja? Zadovoljan sam samo kad su i ljudi oko mene zadovoljni, a djelatnici su zadovoljni kad se osje}aju klju~nima u stvaranju nove vrijednosti i kada u njoj participiraju. Najve}e zadovoljstvo mi je {to moja tvrtka zapo{ljava 200 djelatnika, koji su adekvatno nagra|eni, omogu}eno im je neprestano {kolovanje i stru~no usavr{avanje. Ve}inom su to mladi i {kolovani ljudi koji su uspje{ni, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu. Sve su to moji motivi i moje zadovoljstvo. No, da bi zadrào sada{nju razinu poslovanja, uvijek mora{ stremiti ne~emu vi{em, postavljati ve}e ciljeve, ponovno ulagati u ljude, u nove materijale, nova znanja. Jo{ me odu{evljava prona}i rje{enje za neki problem. Volim kad postoji izazov, pa izna|emo novu pri~u za njegovo rje{enje. Ta pri~a u po~etku nikome nije zanimljiva, ali malo po malo uvodimo ju na trì{te, dokazujemo njene prednosti i za neko vrijeme ona postane standard u rje{avanju tog problema. To je velika satisfakcija i jedan od mojih velikih motiva. Primjeri za to na{i su novi sustavi za za{titu od {tetnog djelovanja vode, kao i sustavi za za{titu od zasljepljivanja automobilskim svjetlima. Va{a je tvrtka poznata po svom inovatorskom pristupu. Kako razmi{lja inovator? Da bi ~ovjek bio inovator, pretpostavka je da je iznimno dobro informiran. On mora znati do kuda je svijet do{ao na odre|enu temu. Zna~i, da bi ne{to inovirao, projektirao novi proizvod, nu`no je raspolagati s pregr{t informacija o konkretnom podru~ju, mora{ ih dobro analizirati i onda ti u trenutku inspiracije ili u razgovoru s djelatnicima do|e ideja. Tako su nastale inovacije za koje smo diljem svijeta dobili brojne nagrade i priznanja. Samo u 2006. godini patent Vodena barijera nagra|en je dvjema zlatnim i jednom srebrwww.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Do 2000. je godine Werkos bio dominantna inènjering tvrtka koja je promicala nove materijale i nova rje{enja u graditeljstvu, da bismo nakon toga postali i izvo|a~ radova, realiziraju}i ~esto vlastita rje{enja i inovacije.

nom medaljom na Me|unarodnom sajmu inovacija u Londonu, sajmu inovacija INPEX u Pittsburgu te na Me|unarodnom sajmu industrijskog vlasni{tva Arhimed u Moskvi. Vi{estruko me|unarodno nagra|ivan patent Sustav za za{titu od zasljepljivanja automobilskim svjetlima na sajmu INOVA osvojio je bron~ano odli~je, a na sajmu industrijskog vlasni{tva u Moskvi u 2006. godini osvojio je zlatnu medalju. Na àlost, taj se sustav kod nas ne koristi dovoljno, ali ako koridorom VC od Budimpe{te krenete prema Hrvatskoj, sve za{tite izvedene su tim sustavom. Patent Geomembrana za za{titu nasipa od procje|ivanja nagra|en je bron~anom medaljom na Drugoj me|unarodnoj izlo`bi inovacija, prototipa i poslovnih planova „Budi uzor“. Kakvi su planovi Werkosa za budu}nost? Werkos je gra|evinska tvrtka, ali za specijalisti~ke radove. To }e uvijek biti okosnica svih na{ih planova. Vizija je i dalje ulagati u razvoj i diversifikaciju proizvodnih programa i aktivnosti. Zna~ajnim ulaganjem u poljoprivredni, a posebice vo}arski sektor, u posljednjih nekoliko godina Werkos je prerastao u prepoznatljiv i

ozbiljan regionalni subjekt koji svojim konzultantskim uslugama i stru~nim nadzorom omogu}uje postoje}im, ali i budu}im ulaga~ima uspje{no provo|enje projekata vi{egodi{njih nasada te njihovu kontinuiranu profitabilnost. Podizanjem vlastitih vi{egodi{njih nasada te svojim tehnolo{ki naprednim proizvodnim i inovativnim komercijalnim programima, napravili smo zna~ajni iskorak i postavili potpuno nove standarde kada je rije~ o klju~nim elementima suvremene vo}arske proizvodnje. Puno o~ekujemo od offset posla u koji je u{la Hrvatska vojska, a imamo i druge planove od kojih o~ekujemo rezultate tek nakon duèg vremenskog razdoblja. Posjedujemo jedinstvene reference i posao koji radimo cijenjen je i izvan granica Hrvatske. Sjedi{te Werkosa je u Osijeku, ali imamo svoje poslovnice i u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Plo~ama i Vukovaru. Putem svojih tvrtki u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Rumunjskoj uspje{no {irimo poslovanje i izvan granica Republike Hrvatske. Puno ulažete u ljudske potencijale. Kako se nosite s organizacijskim problemima koje sa sobom nosi rast tvrtke? Od svojih djelatnika o~ekujem ni{ta manje od stalnog rasta i razvoja. Va`no je poznavati svoje djelatnike, znati njihove potencijale i znati ih sloìti u kvalitetne timove, neprestano ih educirati i trenirati. Upravo smo u tu svrhu angaìrali stru~njake za ljudske resurse. Zaposlenici i ja redovito sudjelujemo u radionicama i moram priznati da se promjene u poslovanju osjete. S obzirom na potencijal za ugovaranje novih poslova, u kontinuitetu smo zainteresirani za sposobne i ambiciozne djelatnike koji u Werkosu mogu ostvariti sve ~emu svaki poslovni ~ovjek teì. Ne smijemo zaboraviti gdje smo nekad bili i ponosim se time da sam poduzetnik u svojoj Hrvatskoj. Za uspje{nost su potrebni znanje, ljudi, inovativnost i sve ono ~ime moèmo biti konkurentni i izvan na{ih granica. Klima i okruènje za poduzetnike iz dana u dan sve su bolji. [to biste savjetovali mladim poduzetnicima, koji tek kre}u u svoju trì{nu avanturu? Preporu~io bih im sve ono u {to i sam vjerujem. Neka nastoje ne traìti kratkoro~na rje{enja, neka rade i razvijaju se postupno, {to vi{e ulaù u sebe, neka budu informirani i shvate da obrazovanje ne zavr{ava izlaskom iz {kolskih ili fakultetskih klupa. I naravno, neka teè biti druga~iji, stvaraju}i neku novu vrijednost. Bitno je shvatiti da u businessu ne ide sve uvijek glatko i sukladno planovima, ali da se ne smiju predavati. Nakon pada treba se ustati, otresti pra{inu sa sebe, analizirati pogre{ke i nastaviti hodati naprijed, ravno prema uspjehu. ■

10

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Francuzi – pravi gurmani Francuska je raj za gurmane. Za stolom se treba osje}ati opu{teno, tako da ne}ete u~initi nikakvu pogrje{ku ako salvetu zaveète oko vrata, pile}e batake jedete prstima, umake pokupite s tanjura komadi}em kruha. Ina~e, nemojte o~ekivati veliku ljubaznost taksista, trgovaca, pa ~ak niti ugostitelja. Tako|er, te{ko da }ete se mo}i upustiti u razgovor s neznancem. Ipak, redovito }e vas oslovljavati s „madame“ i „monsieur“, a ~ak i maloj djeci govore „Vi“.

Francuska - raj za gurmane Suradnja Francuske i Hrvatske jo{ je uvijek neiskori{ten potencijal. Piše: Helena ârapi}

U lipnju 2004. godine u Parizu je potpisan Program kulturne, prosvjetne, sveu~ili{ne, znanstvene i institucionalne suradnje izme|u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Francuske.

Kroz povijest, Francuska je bila jedna od najve}ih svjetskih sila, po~ev{i od Francuske revolucije, preko Napoleonovih ratova pa sve do danas, kada je jedna od velikih globalnih igra~a. Kao ~lanica EU dobila je priliku {tititi svoje interese, no i s druge su joj strane postavljani odre|eni zahtjevi. To se prvenstveno odnosi na etni~ke manjine, naseljene uglavnom u predgra|ima Pariza, gdje jo{ od Francuske revolucije dràva primjenjuje „zakon tla“ (droit du sol), koji kaè da su prebivali{te i etni~ki identitet nerazdvojni. Sada EU daje odre|ena prava i njima. Ina~e, Francuska broji oko 60 milijuna stanovnika, s prosje~nom gusto}om naseljenosti od 110 stanovnika/km2. Najgu{}e su naseljeni dijelovi oko Pariza, velikih luka, industrijskih regija, a najmanje planinska podru~ja. Tri ~etvrtine stanovni{tva Francuske ìvi u gradovima. Sastav

Op}e informacije:

Naziv: Francuska Republika Glavni grad: Pariz Povr{ina: 547 030 km² Stanovni{tvo: oko 60 milijuna Slu`beni jezici: francuski Valuta: euro BDP: 1,690 mlrd EUR Uvoz: 462,6 mlrd EUR Izvoz: 446,3 mlrd EUR Stopa inflacije: 1,7 % Nezaposlenost: 9 % Strana ulaganja: 81,1 mlrd USD 12

stanovni{tva Francuske relativno je homogen. Religijski su najzastupljeniji katolici (90%), zatim muslimani (5%), protestanti (2%), @idovi (1%) i ostali (2%). Slu`beni je jezik francuski, kako na lokalnoj, tako i na dràvnoj razini, iako postoji vi{e lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzi~ki, flamanski, njema~ki (alza{ki), okcitanski. Vlada Republike Francuske dopustila je njihovo kori{tenje u {kolstvu iako francuski jezik i dalje ostaje slu`benim jezikom. Osim {to je jedna od glavnih zagovornika EU, kao i njezina ~lanica, tako|er je stalna ~lanica Vije}a sigurnosti, {to potvr|uje njezino veliko politi~ko zna~enje u svijetu, ~lanica Ujedinjenih naroda, NATO saveza te jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila. Francuska pokriva 26 pokrajina koje se dijele na 100 departmana, a koje se opet granaju na 342 okruga. Tako|er ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelan) te ~etiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski ju`ni i antarkti~ki teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna). Pod njezinom su kontrolom i brojni otoci u Indijskom i Tihom oceanu. Francusko gospodarstvo Dominantna politi~ka, znanstvena, kulturna i gospodarska zemlja moè se pohvaliti {estim mjestom po veli~ini u svijetu, s razvijenim privatnim poduzetni{tvom i znatnim, ali opadaju}im dràvnim vlasni{tvom. Iako je glavni proizvo|a~ èljeza u Europi

i svijetu, zna~ajna je i proizvodnja ~elika, boksita i aluminija. Od industrija je razvijena metalurgija, proizvodnja automobila (Renault, Peugeot, Citroen), aviona, lokomotiva, strojarska industrija (Sneider), tekstilna industrija, drvna, prehrambena, itd. Industrijska su sredi{ta u Nantesu, Lyonu, Parizu i njegovoj okolini. Velike povr{ine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije u~inile su Francusku vode}om poljoprivrednom silom Zapadne Europe. U svjetskoj trgovini zauzima ~etvrto mjesto na svijetu. Najva`nija je grana privrede turizam. Danas 70,8% stanovni{tva radi u tercijarnim djelatnostima (najvi{e u turizmu), samo 4,3% u moderniziranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ostalih 24,9% u sekundarnom sektoru. Privredni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su do useljavanja znatnog broja stanovni{tva iz drugih europskih dràva i francuskih prekomorskih kolonija. Uz to, velik je mortalitet, a slab natalitet, stoga Francuska daje najmanji broj iseljenika, ali prima najve}i broj useljenika. Suradnja Francuske i Hrvatske Budu}i da ima razvijeno gospodarstvo, tako|er je i ~etvrta zemlja po redu kao svjetski izvoznik, {to ju ~ini jednom od najbogatijih zemalja svijeta ~iji stanovnici ostvaruju vrlo visok bruto nacionalni dohodak. Glavni su joj vanjskotrgovinski partneri Njema~ka (15%), [panjolska, Italija, Belgija i Luksemburg te Velika Britanija (svaka 8%), dok s Hrvatskom ne postoji velika suradnja. Direktna francuska ulaganja u Hrvatsku su oko 1.200 milijuna eura (od 1993. godine). U lipnju 2004. godine u Parizu je potpisan Program kulturne, prosvjetne, sveu~ili{ne, znanstvene i institucionalne suradnje izme|u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Francuske Republike za godine 2004. - 2006. Znanstvena suradnja Republike Hrvatske i Francuske Republike intenzivirana je pokretanjem Hrvatskofrancuskog programa integriranih akcija “Cogito” 2002. godine. Temeljem ovog programa realiziraju se zajedni~ki znanstvenoistraìva~ki projekti koje u jednakom omjeru financiraju hrvatska i francuska stra-

Dvorac Chenonceaux

Struktura robne razmjene Izvoz u Francusku (2006.)

Uvoz iz Francuske (2006.) 28%

Dijelovi za motorna vozila

24%

Putni~ki automobili

Namje{taj i dijelovii

14%

Brodovi, ~amci

7%

7,8%

Motorna vozila za prijevoz robe

5%

Kozmetika

4%

Industrijski strojevi Obu}a Pumpe (osim za teku}ine), kompresori, ventilatori i sl., dijelovi UKUPNO

6%

3% 6% 212,7 mil. USD

Lijekovi UKUPNO

31,55 mil. USD

Izvor: www.dzs.hr

na. U 2006. godini odobreno je novih 14 projekata za razdoblje od 01. 01. 2007. do 31. 12. 2008. godine. Posljednjih je godina uspostavljena djelotvorna suradnja izme|u Ministarstva europskih integracija i raznih francuskih ustanova za administrativnu izobrazbu kao {to su Nacionalna {kola za dràvnu upravu (ENA) i Centar za europske studije u Strasbourgu (CEES). Prioriteti su vezani za obuku slu`benika za europska pitanja, obrazovanje (osnovno, srednjo{kolsko i fakultetsko), dràvnu upravu, pravosu|e, zdravstvo, okoli{, poljoprivredu, vojnu suradnju te podr{ku medijima. Iznos potpore Francuske Republike za 2004. godinu iznosi 1,4 milijuna eura. ■

Korisni linkovi: Udruènje gospodarskih komora Francuske: www.acfci.cci.fr Francusko – hrvatska gospodarska komora: ccfc.paris…gmail.com

Važne adrese: VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U Francuskoj

VELEPOSLANSTVO REPUBLIE FRANCUSKE U HRVATSKOJ

g. Mirko Gali}, veleposlanik 39, avenue Georges Mandel 75116 Paris - France tel: +33 1 / 53 70 02 80 fax: +33 1 / 53 70 02 90 e-mail: redaction…amb-croatie.fr Web: www.amb-croatie.fr

g. François Saint-Paul, veleposlanik Hebrangova 2, 10000 Zagreb tel: 01 / 48 93 600 fax: 01 / 48 93 660 e-mail: presse…ambafrance.hr Web: www.ambafrance.hr www.mirakul.hr 13

Team building

Tim se moè stvarati u radnom okruènju, ali nema onoga koji nije poèlio namazati lice ratni~kim bojama i ja~ati me|uljudske odnose u {umi, s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu prepoznale brojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one specijalizirane team building, s brojnim programima, na moru, kopnu ili u zraku.

Pripremila: Bojana Zabrdac

Tema broja

Timovi stru~njaka za razli~ita podru~ja koji djeluju sinergijski mogu reagirati brzo, adekvatno i odlu~ivati o mnogim odlukama samostalno.

Tema broja

Motivacija. êsto ~ujemo za taj pojam. Na~elno ga povezujemo s ljudskim pona{anjem, stanjem uma koje nas tjera na akciju. U poslovnom svijetu ona sve vi{e dobiva na va`nosti. Ona je dio stvaranja uspje{nih zaposleni~kih timova koji su sposobni izvr{avati sve zadatke i preskakati svakodnevne prepreke koje se pred njima pojavljuju. Motivacija ~ini razliku izme|u pobjednika i gubitnika. Zato je jedan od glavnih zadataka uspje{nog vo|e izna}i na~in da motivira svoje ljude, da ih obu~i kako raditi zajedno i da na kraju svi zajedno od toga profitiraju. Stvaranje tima ili, popularnije, team building, jedan je takav proces. Kako se stvara tim? Znati funkcionirati kao dio tima, jedan je od glavnih zahtjeva koji danas poslodavci stavljaju pred svoje kandidate za posao. Nije ni ~udo, jer vi{egodi{nja je praksa, ali i znanost, potvrdila da skupina ljudi koja djeluje zajedni~ki generira ve}u produktivnost nego ista takva skupina u kojoj svaki pojedinac djeluje zasebno. Kako izgraditi takav tim? Kako natjerati ljude da rade zajedno? Team building nije rafting: potrpati ljude u gumeni ~amac, pustiti ih na brzace i poslije kukom vaditi iz vode. Da bi se stvorio dobar tim potrebno je puno vi{e. Tim se stvara svakog radnog dana. Evo nekoliko klju~nih smjernica na koje trebate obratiti pa`nju u tom procesu. KOMUNIKACIJA U~inkoviti se timovi stvaraju kad svaki pojedina~ni ~lan skupine ima slobodu da kaè ono {to misli. Proces odlu~ivanja mora biti zasnovan na dijalogu, a ne na diktatorskom stilu. Kvalitetna komunikacija uklju~uje i vje{tinu aktivnog slu{anja. Svaki ~lan tima mora biti ‘dobar slu{a~’, mora posjedovati sposobnost uvaàvanja mi{ljenje drugih.

Kako je nastao team building Mnogi stru~njaci za~etke team buildinga vide u tzv. Hawthorne eksperimentu. Njega su izme|u 1924. i 1930. godine provodili Elton Mayo i Fritz Roethiesberg u Hawthorne pogonima tvrtke Western Electric iz Chicaga. Znanstvenici su napravili ~itav niz istraìvanja s ciljem da saznaju kako na radni u~inak djeluje fizi~ko okruènje radnika. Za eksperiment su odabrane dvije radnice, koje su same sebi odabrale jo{ ~etiri suradnice, te su njih {est zajedno radile u izolaciji, pod nadzorom prijateljski nastrojenog nadglednika, koji je s njima razvijao obostrano uvaàvanje. Pa`ljivo im je obja{njavao promjene koje je uvodio i redovito traìo njihovo mi{ljenje te slu{ao njihove pritu`be. Unato~ pove}anju broja radnih sati i optere}enja, produktivnost je radnica rasla. To je znanstvenike navelo na niz zaklju~aka me|u kojima se isti~u oni da grupa bitno utje~e na individualno pona{anje, da su grupni standardi u~inkoviti u uspostavljanju radnog u~inka i da je osje}aj sigurnosti va`niji za radni u~inak od novca. Time je pokrenuta lavina daljnjih istraìvanja na tu temu, a prvi su sustavni programi zabiljeèni u vojnim organizacijama, da bi ih kasnije preuzele i tvrtke. 16

RAZLIÎTOST [arolikost je prednost. Uvijek je dobro problem sagledati iz nekoliko kutova, dobiti razli~ite smjernice o istoj stvari i razviti nove ideje, ~isto iz postojanja vi{e razli~itih karaktera ili tipova osobnosti. ^lanovi tima moraju uvaàvati te osobne razli~itosti i po{tovati vrijednost koju, kroz tu svoju razli~itost, svaki drugi ~lan dodaje timskoj u~inkovitosti. ENTUZIJAZAM Svi ~lanovi tima moraju usko~iti u proces s entuzijazmom. Taj osje}aj pomaè svakom ~lanu da se osje}a dijelom “pokreta”. JASNA PODJELA ODGOVORNOSTI Svaki ~lan mora jasno razumjeti koja je njegova uloga unutar tima i va`nost koju za ~itav tim ima obavljanje svog dijela posla. POVJERENJE Svi kvalitetni timovi temelje se povjerenju. Svaki ~lan tima mora mo}i u potpunosti vjerovati svakom drugom ~lanu tima kako bi dao sve od sebe pri izvr{avanju zadataka i bio potpuno produktivan timski igra~. JASNI CILJEVI Tim zahtijeva jasno definirane ciljeve prema kojima }e usmjeravati strategiju svog djelovanja. Ciljevi moraju biti precizni, usugla{eni razgovorom me|u ~lanovima tima i imati odre|ena vremenska ograni~enja do kojih ih se mora posti}i.

Mi bismo ipak na rafting! Uspje{ni su timovi danas osnova funkcioniranja velikih kompanija. Trì{te je brzo i velike tvrtke nemaju vremena ~ekati da se naredba za reakciju spusti preko gomile stuba s vrha do dna piramide. Uigrani timovi stru~njaka za razli~ita podru~ja koji djeluju sinergijski mogu reagirati brzo, adekvatno i odlu~ivati o mnogim odlukama samostalno. Tvrtke koje imaju takve timove

uspje{ne su. One koje nemaju – ~ine sve da ih ustroje. Naravno, tim se moè stvarati u radnom okruènju, ali nema onoga koji nije poèlio namazati lice ratni~kim bojama i ja~ati me|uljudske odnose u {umi, s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu prepoznale brojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one specijalizirane za team building, s brojnim programima, na moru, kopnu ili u zraku. Oni se tako izvode na odredi{tima diljem Hrvatske, a oni s dubljim dèpom nerijetko potegnu i preko granice. Glavni je cilj takvih programa kreiranje zdrave atmosfere koja se me|u djelatnicima tvrtke svakodnevno odraàva na profesionalnoj, poslovnoj i privatnoj razini. Ti su programi ujedno i svojevrsna nagrada djelatnicima za rad i trud. Outdoor.hr, tvrtka koja se bavi organizacijom team building programa svoju je ponudu podijelila u ~etiri glavne cjeline: • • • •

Za team building programe tvrtke izdvajaju dnevno od 500 do 4.000 kuna po osobi, a za poticajno putovanje od 1.000 do 15.000 kuna po osobi.

Strate{ke igre Pustolovna putovanja i izlete Zabavne, gastronomske i relaksacijske programe Stru~ne programe, seminare i kongrese.

STRATE[KE IGRE Rije~ je o programima koje hrvatski graditelji timova iznimno vole. Oni se temelje na natjecanjima me|u

REVIZIJA CILJEVA Ciljevi sami po sebi nisu dovoljni ako se redovito ne ~ine provjere napretka i pribliàvanja prema njima. Nekada }e nove informacije ili postupci utjecati na njihovo izvr{avanje, pa je nu`na redovita unutarnja kontrola u koju su uklju~eni svi ~lanovi tima, kako bi se utvrdio postignut napredak, problemi s kojima se tim susre}e i po potrebi revidirali zacrtani ciljevi. SURADNJA Svaki ~lan tima mora na}i na~in za suradnju sa svakim drugim ~lanom tima. Osobna postignu}a uvijek }e se dodatno isticati, ali ono {to gradi timski uspjeh je suradnja, ne konkurencija me|u ~lanovima. Uz to, svaki ~lan mora osje}ati ~injenicu da igra va`nu ulogu u izvr{avanju zadataka i da je osobno odgovoran za svoj dio posla. Osje}aj osobne odgovornosti tako|er je vaàn dio podjele timskog rada. PROFESIONALIZAM Kada je u timu mnogo individualaca, uvijek }e se na}i netko s osobno{}u koja te{ko funkcionira s drugima. ^lanovi tima moraju u svakom trenutku biti spremni staviti razlike na stranu i raditi zajedno s ostalima na postizanju zadanog cilja. www.mirakul.hr 17

Tema broja

Otkad se pro{irio poslovnim krugovima, team building je postao i ostao jedan od trendova na najboljem glasu me|u djelatnicima. A trendova unutar team buildinga gotovo da i nema.

Tema broja

timovima, promi{ljanju, strate{kom planiranju i intenzivnoj komunikaciji. Stvaraju se timovi polaznika programa, te ih se stavlja u nesvakida{nje situacije iznena|enja koje su podijeljene na razli~ite zadatke, za ~ije se rje{avanje od njih traì kreativnost, inteligencija, znanje, zabava i razli~ite fizi~ke aktivnosti. Ti su programi u neku ruku preslika Project managementa, gdje timovi na temelju zadanih situacija uz vremensko ograni~enje samostalno planiraju i provode svoje zamisli kako bi {to bolje i {to u~inkovitije, u kontekstu igre i zabave koji vjerodostojno odraàva zakonitosti i odnose trì{nog okruènja, rije{ili pred njih postavljene probleme. Na taj se na~in polaznike u~i osnovnim zakonitostima timske dinamike, a zna se da je najbolja {kola vlastito iskustvo.

uklju~uju se u aktivnosti za koje nisu niti sanjali da }e ih doìvjeti, bilo da se radi o izletima terenskim vozilima po Velebitu, Gorskom kotaru ili Istri, raftingu na nekolicini hrvatskih rijeka, posjeti nacionalnim parkovima razli~itim sredstvima – terencima, brodovima i pje{ice...

PUSTOLOVNA PUTOVANJA I IZLETI Ova je skupina programa nadopuna strate{kim igrama. Ta putovanja imaju zabavni, ali istovremeno i edukativni karakter. Sudionici posje}uju mjesta i

STRU^NI PROGRAMI, SEMINARI I KONGRESI Iako su mnogima draè aktivnosti na otvorenom, prljave ruke, mokra odje}a i osje}aj iscrpljenosti, tim se moè graditi i na ovakvim doga|anjima.

Agencija Absolute Adventure predstavila svoje aktivnosti Kako izgledaju team building programi u organizaciji agencije Absolute Adventure, moglo se provjeriti u prirodnom ambijentu Eko sela @umberak po~etkom ovoga mjeseca. Na prezentaciji uz prigodno druènje okupljenima je pruèna mogu}nost da isprobaju roping poligon, zaigraju paintball na novom poligonu, isku{aju strjeli~arske i pra}karske vje{tine, te provjere znaju li jahati. Upravo su te, izme|u ostalih aktivnosti koje nudi Absolute Adventure, ogledni primjeri kvalitetnih team building programa kojima je za cilj promovirati i u grupu ljudi ugraditi svijest o va`nosti timskog rada. Naravno, odmak od svakodnevnog radnog okruènja i priroda u kojoj se te aktivnosti odvijaju, samo pridonose atraktivnosti takva na~ina pobolj{avanja me|uljudskih odnosa kao preduvjeta napretka tvrtke. Upravo se do tih rezultata dolazi koriste}i posebno osmi{ljene programe koji razvijaju sposobnosti pojedinca, ali i zajedni{tvo, te poti~u natjecateljski duh. Nakon iscrpna testiranja svih ponu|enih programa, sudionici su posjetili obli`nji arheolo{ki park Budinjak – nalazi{e iz bron~anog doba, te nekropolu iz doba antike u Bratelju. Iskustvo je za~injeno degustacijom doma}eg sira i vina.

ZABAVNI, GASTRONOMSKI I RELAKSACIJSKI PROGRAMI Nakon dobrih, ali iscrpljuju}ih tjelesnih aktivnosti, nema opu{tanja do veselja uz finu hranu i ve~ernju zabavu. Zato je ovaj dio ponude zapravo zaokruìvanje prva dva programa i dodavanje finog zavr{nog dodira ukupnom dojmu team buildinga koji pridonosi stvaranju osje}aja zdrave me|uljudske i radne atmosfere.

[to je in? Otkad se pro{irio poslovnim krugovima, team building je postao i ostao jedan od trendova na najboljem glasu me|u djelatnicima. A trendova unutar team buildinga gotovo da i nema. Ponuda je takva da je svaki team building avantura za sebe. Ipak, u posljednje se vrijeme neke stvari spominju malo ~e{}e. DRU[TVENO ODGOVORNI TEAM BUILDING Korporativni zapad sve se vi{e okre}e ‘zelenom’ razmi{ljanju. Ne zato {to èli, nego trì{te to od njega zahtijeva. Tako je i s team buildingom. Zato su na cijeni programi gdje zaposlenici neke tvrtke kao aktivnost kojom }e graditi svoju povezanost istovremeno ~ine ne{to {to }e biti na korist {iroj dru{tvenoj zajednici. Primjerice, obnavljanje ne~ije ku}e, izgradnja pristupa za invalide, sadnja drve}a... KULINARSKI TEAM BUILDING Priprema, pozor, kuhaj! Po uzoru na TV emisiju, ku-

linarski team building postaje sve traènija roba. Kuhaju}i zajedno, poslovni suradnici dobivaju priliku na poseban se na~in upoznati i povezati jedni s drugima. Po~inju s jednakim namirnicama, a pobje|uje ukusniji tim. Za polizati prste! TIMSKO SLIKANJE Spajanje umjetnosti i businessa. Iznimno interaktivni team building doga|aj, koji spaja individualce i iz njih izvla~i strast, kreativnost i inovaciju, te isti~e va`nost zajedni~kog rada. Svaki sudionik stvara svoju sliku koja je dio velike slike, koja se spaja po zavr{etku doga|aja i otkriva {to se zapravo na njoj nalazi. LET BALONOM Sat vremena u zraku, uìvanje u panoramskom pogledu na krivudave rijeke, obra|ena polja, obrise grada i jedva vidljive ljude na zemlji. Sve }e vam to pruìti let balonom, a neobi~ne osje}aje i nezaboravno iskustvo moète podijeliti s kolegama s posla. CANYONING Za one koji ne znaju {to predstavlja ovaj pojam, dovoljno je probati se prisjetiti fotografije biv{eg ministra poljoprivrede ôbankovi}a i njegove rafting avanture kako bi im postalo malo jasnije o ~emu je rije~. Canyoning bi bio svojevrsni rafting – ali bez ~amca. Dobro, ne ba{ u potpunosti, ali otprilike: putovanje kanjonima upotrebljavaju}i razli~ite vje{tine poput penjanja, skakanja, spu{tanja uètom i plivanja.

18

PAINTBALL Tko ne bi htio iritantnog kolegu s posla uni{titi rafalom kuglica s bojom? Nitko se ne javlja? Mo`da je i to jedan od razloga za{to je ova verzija team buildinga jo{ uvijek jedna od najpopularnijih. No, bit te igre ne leì u iìvljavanju na kolegama (da, ostaju masnice ako se dobro nacilja), nego u shva}anju va`nosti suradnje s njima kako bi se pobijedila suparni~ka ekipa uz {to manje `rtve.

Nakon dobrih, ali iscrpljuju}ih tjelesnih aktivnosti, nema opu{tanja do veselja uz finu hranu i ve~ernju zabavu.

POTRAGA ZA BLAGOM Blago je skriveno. Najbolji ga tim mora prona}i. Da bi u tome uspio, mora ~itati karte, de{ifrirati poruke, svladavati najrazli~itije prepreke. Potrage su detaljno osmi{ljene i prilago|ene povijesti te specifi~nostima mjesta i regije u kojoj smatrate da bi trebalo postojati skrivena {krinja puna blaga. U posljednje vrijeme traga~i za blagom sve ~e{}e u svojim potragama koriste i glisere. SNIMANJE KRAKOG FILMA Mo`da ne}ete u}i u konkurenciju za Oskara (mo`da za Zlatnu malinu), ali zamjena poslovnog okruènja ulogama scenarista, glavnog protagonista, sporedne uloge, snimatelja ili redatelja izgradit }e va{e timske sposobnosti i istovremeno vam dati kratki uvid u svijet sedme umjetnosti. BIJEG S OTOKA Da biste uspje{no pobjegli iz dobro ~uvanog zatvora www.mirakul.hr 19

Tema broja

Ako vas i sama pomisao na sve te fizi~ke aktivnosti iscrpljuje, onda ste me|u onima koji najradije biraju wellness za svoje team building odredi{te. No, on moè do}i i kao nagrada poslije cjelodnevnih programa.

na otoku, potrebno je izraditi zemljovide, otarasiti se straàra, potkupiti ~uvare, deaktivirati alarm, saznati karte minskih polja, uspavati pse ~uvare, prerezati visoko naponsku bodljikavu ìcu, organizirati ~amce i gorivo za bijeg te jo{ mnogo drugih zadataka da bi, na posljetku, do{li do slobode! REVOLUCIJA Otkrijte Che Guevaru u sebi! Oslobodite zarobljenike i izvedite revoluciju. Sami morate smisliti strategiju na bazi ponu|enih opcija i danog konteksta te svoj plan provesti u djelo. No plan na papiru i realizacija na terenu nekada ne polaze èljenim tijekom. Osloba|anjem odre|enog broja zarobljenika igra tek po~inje – jo{ ih treba prebaciti na slobodu i izvesti – revoluciju! NAVIGO Timovi moraju me|usobno komunicirati i sura|ivati kako bi stigli do zajedni~kog cilja. Fizi~ki su odvojeni te se tijekom programa nikad ne sretnu i ne znaju gdje se tko u kojem trenutku nalazi. Svaki tim dobiva tajne informacije koje su potrebne drugom timu i obrnuto, te cjelokupni uspjeh misije ovisi o komunikaciji i povjerenju izme|u timova. POSLOVNA AVANTURA Pustolovna utrka prilago|ena fizi~kim mogu}nostima

20

i vje{tinama djelatnika koja povezuje sportove kao {to su planinarenje, penjanje, kajak, brdski bicikl i rafting. Sadràj i redoslijed disciplina ovisi o prirodnom okru`ju. Timovi u zadanom vremenu moraju zajedno pro}i kroz zadane discipline i kontrolne to~ke. Timski rad, snalaènje u prirodi i planiranje opreme najva`nije su komponente za uspjeh. ETNO DAN Edukativno zabavni program tematski vezan uz specifi~nu regiju, mjesto i godi{nje doba. Provedite dan u berbi maslina u Dalmaciji, naran~a u dolini Neretve, gro`|a na padinama brjegova Zagorja ili gljiva u Istri. Obnovite poru{ene suhozide u Dalmatinskoj zagori ili pomognite u obnavljanju stare li~ke ku}e. Na kraju dana slijedi i nagrada – Gastro tulum! WELLNESS Ako vas i sama pomisao na sve te fizi~ke aktivnosti iscrpljuje, onda ste me|u onima koji najradije biraju wellness za svoje team building odredi{te. No, on moè do}i i kao nagrada poslije cjelodnevnih programa. Moète se tako relaksirati uz bazene, finsku saunu, jacuzzi, tursku kupelj, aroma terapiju ili uz masaè bilo kada i bilo gdje na pokretnom stol za masaù pa bilo to i na – vrhu Velebita! ■

Investicijski fondovi Podatci HANFE pokazuju da je imovina otvorenih investicijskih fondova s 30 milijarda kuna na po~etku godine do kraja velja~e pala na 23,8 milijarda kuna, a iako podatci za oùjak jo{ nisu na raspolaganju, dodatni pad vrijednosti burzovnih indeksa sigurno je pogurao vrijednost imovine na jo{ niè grane. Pripremio: Kre{imir [imac

Investicijski fondovi

Analiti~ari se slaù da je godina po~ela iznimno lo{e za investicijske fondove te da nas ne bi trebalo ~uditi ga{enje pokojeg manjeg ili mo`da novoosnovanog fonda.


Kriza na svjetskim financijskim trì{tima pogodila je i hrvatske otvorene investicijske fondove. U prvom je kvartalu ove godine smanjena vrijednost njihove ukupne imovine za otprilike 30 posto. Dodatno su tome pridonijeli i sitni i neiskusni ulaga~i koji su, u panici od dodatnog obezvrje|ivanja, po~eli povla~iti uloèni novac. Ali nervoza uzrokovana lo{im rezultatima osjetila se i me|u velikim igra~ima. Otvoreni investicijskih fondovi kao jednog od krivca za negativan trend prokazali su mirovinske fondove, koji su svojim navodnim povla~enjem velikih iznosa novca iz investicijskih fondova indirektno uzrokovali pad vrijednosti velikog broja dionica, kako bi ih sami kupili po niìm cijenama. Spominjale su se tako i Hanfine packe “beskrupuloznim” mirovincima, koji bi umjesto navodnog uno{enja pomutnje trì{tu trebali dati stabiliziraju}u komponentu. Oglasili su se onda i mirovinci, koji su sve te optu`be slo`no odbacili. Jedan fond uga{en Trì{na panika imala je i jednu kolateralnu fondovsku `rtvu. Ugasio se fond Prospectus Global Equity, to~nije pripojen je Prospectusu JIE. Rije~ je o fondu koji je nakon duèg razdoblja lo{eg poslovanja pao pod pritiskom masovnog povla~enja ulaga~a iz njega, te zbog prisilne rasprodaje imovine tog fonda da bi se osigurao novac za isplatu bjeè}im ulaga~ima. Oni koji su

22

ostavili svoj ulog u njemu, satisfakciju mogu na}i u ~injenici da je pripojen jednom od najprofitabilnijih investicijskih fondova, ~iji }e udjeli~ari i sami postati. Ina~e, analiti~ari se slaù da je godina po~ela iznimno lo{e za investicijske fondove te da nas ne bi trebalo ~uditi jo{ poneko ga{enje pokojeg manjeg ili mo`da novoosnovanog fonda. Mala škola fondova [to su fondovi? Investicijski fondovi su financijske organizacije ili institucionalni investitori koji prikupljaju sredstva svojih ulagača, a potom ih ulažu u kratkoročne i dugoročne investicije, odnosno u različite financijske oblike. Koje vrste fondova postoje? Prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu, fondove dijelimo na: novčane, obvezničke, mješovite i dioničke fondove. [to su udjeli? Cjelokupna imovina fonda podijeljena je na jednake dijelove - UDJELE. Svaki je udjel zapravo proporcionalni dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog fonda. Vrijednost se udjela mijenja ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji su u portfelju otvorenog investicijskog fonda. Vrijednost udjela računa se tako

da se podijeli neto imovina fonda s ukupnim brojem udjela u opticaju na isti dan. Kako odabrati u koji fond uložiti? Izbor fonda ovisi o cilju i spremnosti prihvaćanja oscilacije vrijednosti uloga. Otvoreni investicijski fondovi razlikuju se po ulagačkoj politici i strukturi ulaganja (portfelja). Dioni~ki investicijski fondovi investiraju sredstva najvećim dijelom u dionice. Oscilacije u vrijednosti uloga su najveće, a dugoročno imaju najveći prinos i zato su primjereni za one kojima je najbitniji prinos i ne smetaju ih oscilacije vrijednosti uloga. Obvezni~ki investicijski fondovi investiraju sredstva najvećim dijelom u obveznice, koje su sigurnije, ali imaju manji prinos. Primjereni su za ulagatelje, kojima je važan stabilan i umjeren rast uloga bez većih oscilacija. Mješoviti investicijski fondovi investiraju podjednako sredstva u dionice i obveznice. Preporučljivi su za ulagatelje, koji ne žele prevelike oscilacije vrijednosti uloga, no žele ipak veće prinose nego što ih pružaju obveznički fondovi. Nov~ani investicijski fondovi investiraju u vrijednosne papire s manjim tržišnim oscilacijama, nemaju mogućnost naglog ostvarivanja velikog prinosa, ali zato nude svojim ulagačima veću stabilnost prinosa.

Imovina fondova smanjena za vi{e od 6 milijarda kuna No, medvje|e trì{te nije obeshrabrilo fondovsku industriju. S radom, dodu{e ne ba{ uspje{nim, zapo~elo je nekoliko novih investicijskih fondova, tako da ih je, prema podatcima HANFE, polovicom oùjka u Hrvatskoj bilo ukupno 118. Analiti~ari smatraju da na trì{tu ima mjesta za jo{ fondova, pa se o~ekuje daljnja ekspanzija. Ovi koji trenutno posluju u 2008. godini nisu ostvarili impresivne rezultate. To je nakon vi{egodi{njeg rasta, slaù se analiti~ari, bila i o~ekivana reakcija trì{ta. Podatci HANFE pokazuju da je imovina otvorenih investicijskih fondova s 30 milijarda kuna na po~etku godine do kraja velja~e pala na 23,8 milijarda kuna, a iako podatci za oùjak jo{ nisu na raspolaganju, dodatni pad vrijednosti burzovnih indeksa sigurno je pogurao vrijednost imovine na jo{ niè grane. Zanimljiv je podatak da se od tih vi{e od 6,2 milijarde kuna smanjenja vrijednosti imovine, ~ak tri ~etvrtine iznosa (od 4,7 do 6 milijarda kuna) odnosilo na isplate udjela. Istovremeno, pove}ala se imovina svih ~etiriju obveznih mirovinskih fondova u doma}im dionicama. Naravno, najve}e su gubitke od po~etka godine zabiljeìle dvije dominantne skupine fondova – dioni~ki i mje{oviti. Njihove su minuse svojim blagim, ali konstantim usponom, amortizirali tek nov~ani fondovi, jedini s porastom ukupne imovine – s tri i pol na ~etiri milijarde kuna.

Hrvatska je na pragu NATO saveza, pregovori s EU su nastavljeni, a politi~ke prilike u regiji polako se stabiliziraju. Sve bi to trebalo donijeti pozitivan pomak na financijskim trì{tima, pa tako i u fondovskoj industriji.

www.mirakul.hr 23


Repecki: Mnogi su u{li privu~eni visokim prinosima, a sada bjeè Jedan od onih koji su svakodnevno zaokupljeni stanjem na trì{tu investicijskih fondova je i Mario Repecki s www.hrportfolio.com. Njegovi se stavovi u velikoj mjeri poklapaju s onima ve}ine drugih analiti~ara koji ovih dana vaù u kojem bi se smjeru trì{te moglo nastaviti kretati. Upitali smo ga za kratak komentar trenutnih prilika. Dioni~ki, mje{oviti i obvezni~ki fondovi posljednjih su {est mjeseci uglavnom u crvenom. Od po~etka godine niti jedan dioni~ki nije poslovao pozitivno. Koji su faktori na to utjecali? Prakti~ki sva svjetska trì{ta pogo|ena su krizom koja je inducirana gubitcima u financijskom sektoru koje je prouzro~ilo „pucanje“ trì{ta hipotekarnih zajmova na trì{tu SAD-a. Lokalno je najve}i problem nestabilna politi~ka situacija u regiji (Srbija, Kosovo). Isto tako moramo biti svjesni da je iza nas razdoblje vrlo intenzivnog rasta nakon kojega obi~no slijedi faza stabilizacije, {to se u ovom slu~aju pretvorilo u prili~no o{tar pad radi ve} navedenih razloga. Postoji li uop}e na~in da hrvatski fondovi zara|uju kada trì{te ide prema dolje? Ako postoji, kako to da fond manageri nisu uspjeli prepoznati negativne trendove i sa~uvati svoju imovinu? Po{to su na{i fondovi (otvoreni) prili~no konzervativni u odnosu na sve mogu}e oblike fondova koji se javljaju na svjetskom trì{tu, oni uglavnom ulaù u klasi~ne vrijednosne papire (dionice), a ne u neke instrumente trì{ta koji bi im omogu}ili trend suprotan trì{tu. Fondovi imaju dugoro~nu strategiju ulaganja (posebno dioni~ki i mje{oviti), te se to o~ekuje i od ulaga~a u fondove, {to zna~i da oni odabiru vrijednosne papire od kojih se o~ekuje rast u srednjoro~nom do dugoro~nom razdoblju bez obzira na povremene padove koji se javljaju, a cilj im je ostvarenje zadovoljavaju}eg prosje~nog godi{njeg prinosa ({to zapravo zna~i da ako fond kupuje dionicu XY po 100 kuna jer procjenjuje da bi kroz period od 5 godina mogla porasti na 300 kuna, njih ne zabrinjava to {to ona moè za 3 mjeseca pasti na 60 kuna). Unato~ lo{im rezultatima, svakodnevno se pokre}u novi fondovi. Ima li mjesta u Hrvatskoj za jo{ fondova, jer atmosfera je trenutno takva da mnogi u panici povla~e svoje uloge iz fondova? Na{e se trì{te tek razvija i sasvim }e se sigurno pojaviti jo{ ve}i broj fondova (npr. u Sloveniji se prodaje preko 200 fondova, a mnogo je manje trì{te). Mnogi u panici povla~e iz fondova zato jer zapravo nisu bili dovoljno svjesni svih aspekata investiranja na trì{tu kapitala te su poneseni vrlo visokim prinosima u{li u ne{to {to mo`da ne odgovara njihovu ulaga~kom profilu. Kako }e se, prema va{im razmi{ljanima, razvijati pri~a s Fondom hrvatskih branitelja? Moè li on pogurati hrvatske burzovne indekse na jo{ niè grane i tako dodatno smanjiti vrijednost udjela u pojedinim fondovima? Mi{ljenja su analiti~ara podijeljena. Od toga da bi ve}e isplate mogle stvoriti daljnji pritisak na trì{te, do toga da ve}eg utjecaja ne}e biti jer su poduzete odre|ene mjere koje bi kompenzirale taj pritisak (rok za isplatu je produljen na 60 dana). Kakav savjet moète dati gra|anima? Je li sad pravo vrijeme za ulazak u fondove ili im preporu~ujete da se jo{ malo strpe? Nazire li se kraj korekciji? Te{ko je u ovakvoj situaciji davati bilo kakve kratkoro~ne prognoze, ali s obzirom na neke pozitivne signale sa svjetskih trì{ta, vjerujem da bi nakon stabilizacije politi~kih prilika u regiji trebali u}i u neko stabilnije razdoblje.

24

Fond hrvatskih branitelja produljuje neizvjesnost Bilo kakva reakcija burze, koja bi lansirala i vrijednost imovine fondova prema gore, nakon objave dobrih poslovnih rezultata ve}ine tvrtaka, jednostavno je izostala. Jedan o razloga svakako je i neizvjesnost oko skorog po~etka slobodnog raspolaganja ~lanova Fonda hrvatskih branitelja svojim udjelima. U fondu se trenutno nalazi 700.000 dionica INE i 5.700.000 dionica T-HT-a, a vrijednost jednog udjela kre}e se oko 600 kuna. Nitko ne moè sa sigurno{}u predvidjeti koliko }e branitelja u prvom naletu zatraìti isplatu, jer me|u onima koji na to imaju pravo, mnogo je onih lo{ijeg imovinskog stanja, koji }e teè pristati na opciju ~ekanja na rast vrijednosti. Kako bi utjecala na mogu}i stampedo na prodaju udjela, reagirala je i Vlada. Donijela je, naime, odluku prema kojoj }e svima onima koji zatraè prodaju udjela novac biti ispla}en tek nakon dva mjeseca i to po cijeni udjela koja }e vrijediti na 60. dan od dana kada je podnesen zahtjev. Vjeruje se da }e ta mjera donekle dati rezultat, jer prema sada{njem zakonu, ako bi vi{e od 50 posto branitelja prodalo udjele, Fond bi se morao zatvoriti. Svoje pripreme za ‘dan D’ obavio je i sam Fond. Zakonski mu je omogu}eno da uz imovinu u novcu, depozitima i obveznicama dio likvidnosti osigura kroz repo poslove radi iskupa udjela, do najvi{e 15 posto vrijednosti neto imovine. Sukladno tome, iz Fonda poru~uju kako raspolaù s oko 800 milijuna kuna spremnih za potencijalne isplate, te da ne}e biti potrebno rasprodavati dionici T-HT-a kako bi namirili one koji poèle prodati udjele. Brojka koju bi Fond bez ve}ih problem podnio mogla bi se kretati od 100 do 120 tisu}a ~lanova. înjenici da se te udjele u ovom trenutku doista ne isplati prodavati, u prilog ide i podatak da bi u imovinu fonda do kraja godine trebalo u}i jo{ i 7% dionica HEP-a, a u dogledno vrijeme i dionice Hrvatskih po{ta, @eljeznica, [uma, Cesta te Hrvatske radiotelevizije. Stvari ipak nisu tako crne Iako je situacija relativno nepovoljna, a svaka prognoza krajnje nezahvalna, svakoga se dana javlja sve vi{e analiti~ara koji smatraju da se kriza trì{ta polako pribliàva svom dnu, te da }e te{ko potrajati duè. Razlog optimisti~nih predvi|anja dobri su rezultati financijskih izvje{}a ve}ine tvrtaka koja su nedavno obznanjena javnosti. Hrvatska je na pragu NATO saveza, pregovori s EU su nastavljeni, a politi~ke prilike u regiji polako se stabiliziraju. Sve bi to trebalo donijeti pozitivan pomak na financijskim trì{tima, pa tako i u fondovskoj industriji. Mnogi zato smatraju da je sada{nji trenutak zapravo dobar za ja~i ulazak u fondove. Globalna kriza, dodu{e, ne{to je drugo i zbog sve sloènijeg stanja na svjetskim trì{tima, te{ko je odrediti u kojoj }e mjeri utjecati na Hrvatsku, ali mnogi se nadaju da niti ona ne}e dugo potrajati. Ono ~emu se mnogi nadaju, a rijetki optimisti usude prognozirati, jest da bi 2008. godina ipak mogla zavr{iti u financijskom plusu. ■

Telekomunikacije Interesantno }e biti narednih godina pratiti doga|anja na hrvatskom telekomunikacijskom trì{tu, po{to smjernice Europske unije govore o liberalizaciji kao preduvjetu za razvoj telekomunikacijskoga trì{ta, {to se intenzivno poti~e od tijela EU zaduènih za taj sektor, uz istovremeno nastojanje da se kompletno europsko trì{te ujedini. Pripremio: Slaven Klobu~ar

Telekomunikacije

IP telefonija u{la je u velik broj tvrtaka i svojom fleksibilno{}u, prenosivo{}u i prije svega ~injenicom da kad jednom imate IP mreù telefona, za razgovore izme|u njih ne pla}ate ba{ ni{ta, bez obzira nalaze li se va{i telefoni u istoj zgradi, gradu, zemlji ili su na razli~itim kontinentima.

Telekomunikacije

Broadband kao pojam glorificiran je na svakom koraku kao pokreta~ gospodarskog razvoja. Na~elno je podràn od svih vlada, pa tako i na{e. No, on sam po sebi ne donosi gospodarski razvoj niti donosi u{tede u poslovanju svojim pukim postojanjem ili svojom “penetracijom” na trì{tu. Broadband donosi dodatnu zaradu telekomima, a sve donedavno glavni je pokreta~ njegova {irenja bila, na àlost vlasnika autorskih sadràja, njegova tamnija strana u obliku razmjene autorskih djela putem p2p (peer-to-peer) mreà vi{e nego {to je to bila njegova primjena u poslovanju. Iako bi zlobnici rekli da taj “fuj Internet” donosi samo zlo i kaos, istina je, kao i uvijek, negdje na sredini izme|u lo{ega i dobroga, u nekoj sivoj zoni izme|u crnoga i bijeloga. Jo{ uvijek kaskamo za Europom Trenutna “penetracija” broadbanda, tj. {irokopojasnog Interneta u Hrvatskoj, procjenjuje se na manje od 10%. O~ekivanja Vlade streme tome da se taj broj popne do otprilike 12% ili oko 500.000 korisnika usluge {irokopojasnog Interneta do kraja 2008. godine. Ta

Prijedlog novog Zakona izazvao èstoke reakcije alternativnih telekomunikacijskih operatera

Alternativni telekom operateri u objavi za medije navode kako su ogor~eni prijedlogom novog Zakona o telekomunikacijama koji unaza|uje liberalizaciju trì{ta za proteklih sedam godina. Pet alternativnih telekom operatera, Amis, B.net, H1 Telekom, Metronet i Optima Telekom u zajedni~koj objavi za medije izjasnilo se kako “prijedlog novog Zakona umjesto uvo|enja reda i ravnopravne trì{ne utakmice dodatno cementira monopolisti~ku poziciju T-HT-a, {to }e svim novim tvrtkama koje se ve} godinama sustavno trude pozitivno poslovati na trì{tu i pritom korisnicima nuditi usluge po znatno povoljnijim cijenama, onemogu}iti normalan rast i razvoj“, stoji u priop}enju.

u{tede i pove}anje produktivnosti te ubrzati poslovanje. No, netko to sve mora i ugraditi u poslovanje tvrtke da bi se to i dogodilo. Nova generacija poduzetnika to shva}a. I zato je danas mogu}e vidjeti strjelovite uspone u poslovnom svijetu. Formula je jednostavna: potrebno je prihvatiti tehnologiju i iskoristiti ju do maksimuma.

penetracija na nivou Europe iznosi u prosjeku 24%, no uz vrlo velike razlike izme|u zemalja ~lanica. Najzastupljenija tehnologija je DSL koji je u relativno kratkom roku postao jako popularan uglavnom zbog svoje cijene, kao i zbog ~injenice da koristi ve} postoje}u infrastrukturu bakrenih parica kako bi do{ao do korisnika, dok sve ostale broadband tehnologije kao {to su FTTx (optika), HSDPA (mobiteli) ili WiMax uzimaju puno manji udio trì{ta, uglavnom zbog svoje, jo{ uvijek ne{to vi{e cijene.

Zajedni~ko mi{ljenje ovih pet operatera jest kako se Hrvatskoj oduzima vlasni{tvo nad javnim dobrima te se isto daje na ekskluzivno kori{tenje i upravljanje stranoj tvrtki koje je suprotno hrvatskim zakonima, a prema{uje vrijednost od milijardu eura. “Osim {to }e jedna od posljedica biti daljnje osnaìvanje pozicije ionako dominantnog T-HT-a, ovim se potpuno obeshrabruje ionako slaba{an interes inozemnih ulaga~a, ali i onemogu}uje postoje}e tvrtke na trì{tu da dalje investiraju u infrastrukturu i nove usluge”, smatraju alternativni operateri. Jo{ isti~u kako upravljanje DTK mreòm mora biti povjereno tvrtki koja nema izravnog interesa u nu|enju telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima.

Broadband je samo platforma kvalitetnim poslovnim rje{enjima Da bi broadband postao doista pokreta~em gospodarstva, nije dovoljno da samo postoji, ve} je potrebno prona}i na~ine kako ga iskoristiti u poslovanju. Osim samog postojanja, potrebne su i usluge i poslovni modeli koji }e ostvariti u{tede, ali i otvoriti nove poslovne mogu}nosti kako bi gospodarstvo od cijele te pri~e imalo i stvarnu korist. Nije dovoljno re}i da je rad od ku}e u{teda za neku tvrtku, ve} je potrebno ponuditi toj tvrtki kompletno rje{enje koje mora ujedno biti i jednostavno za implementaciju, ali u isto vrijeme i jeftino, pouzdano i prije svega sigurno. Nije dovoljno pisati o prednostima npr. VoIP-a, potrebno je tvrtki ponuditi kompletno rje{enje od virtualnih centrala, IP telefona kao i programa koji omogu}uju upotrebu dodijeljenog fiksnog ili mobilnog broja s bilo kojeg mjesta na svijetu s kojega se moè spojiti na Internet.

Poslovni portal Business.hr objavio je odgovor T-HT-a u kojem se navodi da je neto~no, kako tvrde u HT-u, da se prijedlogom Zakona kori{tenje infrastrukture daje isklju~ivo T-HT-u: infrastrukturu }e mo}i koristiti svi operateri, ali }e naknadu morati pla}ati onome tko ju je izgradio, sukladno pravilima HAT-a. S druge strane, onaj tko je infrastrukturu izgradio, bit }e duàn pla}ati vlasniku ili upravitelju nekretnine naknadu za kori{tenje zemlje gdje infrastruktura prolazi. “Drugim rije~ima, uvodi se red i poku{ava se stati na kraj bezakonju. Stoga je krajnje neozbiljno i zlonamjerno tvrditi da se oduzima vlasni{tvo nad javnim dobrima Republici Hrvatskoj, a isto se daje na ekskluzivno kori{tenje ‘stranoj tvrtki’”, kako priop}enje odre|uje T-HT.

Videokonferencije su mo`da privla~ne kada se sretnu u nekom prospektu ili zamijete na filmu, ali koliko u{tede one stvarno donose i koliko su jednostavne za kori{tenje? Edukacija putem Interneta ili intraneta, razmjena znanja unutar tvrtke, komunikacija, interne wikipedije i sve druge ~ari modernog komuniciranja unutar tvrtke koja, zahvaljuju}i sve pristupa~nijem i sve prisutnijem broadbandu, sada moè povezati i svoje najmanje poslovne jedinice ra{trkane po zemlji ili po cijelom svijetu, sasvim }e sigurno donijeti i

26

VoIP i WiMAX - za{to ih jo{ uvijek ~ekamo? Iako najavljivani kao izvrsne alternative fiksnoj telefoniji i DSL-u koje }e svojim ulaskom promijeniti svijet i donijeti niè cijene telefoniranja i jeftiniji broadband, VoIP (Voice over IP) i WiMAX jo{ uvijek nas ne uvode u obe}anu internetsku zemlju. Razloga ima vi{e, ali glavni su u tome da je DSL i sam postao jeftiniji, dok se cijena WiMAX-a sa sada{njom opremom i njenim cijenama te{ko moè smatrati povoljnom alternativom. Sve jeftiniji pristup Internetu preko mreà mobilnih operatora puno se brè probija iz jednostavnog razloga {to penetracija mobilne telefonije probija ~ak i granicu od 100% i na svijetu trenutno postoji 3 milijarde korisnika mobilnih telefona. Neki idu toliko daleko da WiMAX kao tehnologiju progla{avaju potpunim proma{ajem. WiMAX se ipak polako uvla~i kao jedna od tehnologija beì~nog povezivanja i mo`da ne}e napraviti nikakav bum na broadband trì{tu, no vrlo je vjerojatno da }emo ga sve ~e{}e vi|ati kao jednu od alternativnih metoda spajanja na Internet. Sa VoIP-om je pri~a malo druga~ija, ali i puno kompliciranija. Sam VoIP (Voice over IP) postao je mainstream, mada toga ljudi naj~e{}e i nisu svjesni. Sam pojam preno{enja glasa preko Internet Protokola ne{to je {to se koristi u svim mreàma nove generacije. IP telefonija u{la je u velik broj tvrtaka i svojom fleksibilno{}u, prenosivo{}u i prije svega ~injenicom da kad jednom imate IP mreù telefona, za razgovore izme|u njih ne pla}ate ba{ ni{ta, bez obzira nalaze li se va{i telefoni u istoj zgradi, gradu, zemlji ili su na razli~itim kontinentima. VoIP je postala usluga koju svaka tvrtka jednostavno treba. Bez obzira radi li se o kupnji vlastitih sustava ili se implementacija prepusti nekom od operatora, ona donosi skoro trenutne u{tede, ali i fleksibilnost u komuniciranju jer se vrlo lako integrira u druge komunikacijske sustave kao {to su email, fax, instant messaging i sli~no. S druge strane, VoIP je postao i glavna tehnologija prijenosa govora svih operatera, tako da ljudi koriste VoIP kao tehnologiju pomalo i nesvjesni da kod ku}e imaju “obi~an telefon”. No to je VoIP kao tehnologija, ono {to ljudi o~ekuju je VoIP kao usluga vrlo jeftinog ili besplatnog telefoniranja, makar se radilo samo o telefoniranju unutar jedne mreè. Ukoliko se radi o mreì jednog operatera, to je ve} ogromna u{teda, a ako taj operater ima nekoliko stotina tisu}a korisnika broadbanda koji mogu besplatno telefonirati, onda to postaje zanimljivo za korisnike.

Sloìte sami svoj VoIP server VoIP, to~nije SIP protokol, postao je toliko ra{iren i kori{ten da je odavno iza{ao iz uskog kruga tehni~ki naprednih korisnika pa tako danas svatko uz malo volje i vremena moè potpuno besplatno pokrenuti vlastiti VoIP server. Za ono {to su nekad radile male ku}ne centrale i spajale jednu ili vi{e “vanjskih” telefonskih linija na vi{e telefona unutar tvrtke ili ku}anstva, danas moè svatko napraviti s IP telefonima koji koriste VoIP providere kao “vanjske” linije. Za{to pla}ati telefonske kanale (linije) kad se sve ionako moè “provu}i” preko Interneta, a unutar tvrtke korisitit IP telefone za koje nije potrebno preslagivati kabliranje kod svakog preseljenja.

Jedan od takvih jednostavnih i besplatnih servera jest (3cx http://www.3cx.com/) koji moète bez ve}ih problema i potpuno besplatno instalirati kao interni PBX, koji }e uredno funkcionirati unutar va{e mreè na bilo kojem Windows XP ra~unalu. Naravno, da bi mogli koristiti takav jedan server bit }e vam potreban i program pomo}u kojeg moète ostvarivati VoIP pozive preko va{eg servera (http://www.3cx.com/VOIP/ voip-phone.html), ali i korisni~ki ra~un kod nekog VoIP providera kako bi taj korisni~ki ra~un mogli koristiti kao “vanjsku” liniju. Za testiranje }e vam sasvim dobro do}i bilo koji VoIP provider koji vam omogu}uje pozivanje fiksnih i mobilnih telefona.

www.mirakul.hr 27

Telekomunikacije

Jedna od takvih aplikacija koja se bez ve}ih problema i potpuno besplatno moè instalirati na va{ pametni mobitel je Frring! (www.fring.com) koji }e vam, osim telefoniranja, preko Interneta omogu}iti komunikaciju jo{ nekim popularnim komunikacijskim servisima kao {to su Skype, MSN Messenger, ICQ, Google Talk, SIP, Twitter, AIM i Yahoo.

kao dokaz svoje prisutnosti na Internetu. No, broadband i njegovo sve ve}e kori{tenje postavljaju nove standarde. Dok je nekad bilo sasvim dovoljno negdje na Internetu posjedovati bilo kakvu HTML stranicu koja je bila tek ne{to vi{e od male reklamne bro{ure proizvoda tvrtke s kontakt telefonima i adresom tvrtke, danas to vi{e nije dovoljno. U moru informacija koje se nalaze na Internetu potencijalnim kupcima postaje sve teè prona}i traèno, a kada i prona|u to {to traè u obliku web stranice neke tvrtke, o~ekuju od tih stranica puno vi{e od {turih informacija o proizvodima i kontakt adrese. Same stranice postaju du}ani, slu`be za korisnike, pomo} u rje{avanju problema pa ~ak i mjesto na kojemu ljudi raspravljaju o proizvodima i uslugama tvrtke. Sve to zahtijeva puno vi{e od stati~ne stranice-bro{ure; zahtijeva pregr{t alata jednostavnih za kori{tenje i po mogu}nosti besplatnih, tj. uklju~enih u cijenu web hostinga.

Mail i web hosting Osim samog broadbanda, razvoju gospodarstva pogoduju i prate}e tehnologije koje se, makar postoje skoro od kada i Internet, {irenjem broadbanda mijenjaju i postaju jo{ zanimljivije te njihova primjena donosi ve}e pogodnosti u poslovanju. Kori{tenje e-maila i posjedovanje web stranica stara je vijest i svaka tvrtka koja imalo drì do sebe posjeduje barem toliko, mail i web,

Svaki web hosting koji imalo drì do sebe osim mogu}nosti postavljanja stranice i primanja i slanja mailova, svojim korisnicima omogu}uje i aktiviranje ve} gotovih paketa koji uklju~uju sve {to bi neka tvrtka mogla poèljeti, od web du}ana, preko foruma, blogova, kompletnih i gotovih portala, sustava za brigu o kupcima, pa ~ak i programe za vo|enje projekata, sve je nadohvat ruke i za po~etak kori{tenja dovoljno je neko-

S mobitela na VoIP pa dalje u svijet – naravno, besplatno Kada se kombiniraju beì~ne mreè unutar tvrtke i VoIP server kao {to je, primjerice, 3cx, sljede}i se korak name}e sam po sebi. Umjesto skupih razgovora koje omogu}uje va{ mobilni operator, va{ pametni telefon nudi vam mogu}nost da ga koristite i za jeftinije pozive preko VoIP korisni~kog ra~una, a uz kori{tenje WiFi mreè za spajanje na Internet umjesto skupih i ne ba{ tako kvalitetnih mobilnih opcija (npr. GPRS) takvi razgovori }e biti skoro potpuno besplatni.

Ono zbog ~ega je IPTV interesantan su VoD, NPVR i TimeShifting ili ukratko mogu}nost iznajmljivanja filmova, mogu}nost snimanja programa bez potrebe za videorekorderom, ali i mogu}nost gledanja TV programa “unatrag”, tj. mogu}nost da se pogleda emisija koja je ve} pro{la.

LENOVO THINKPAD X300 Ultratanko prijenosno ra~unalo Lenovo je predstavio svoje dugoi{~ekivano prijenosno ra~unalo ThinkPad X300, dizajnirano za najzahtjevnije korisnike koji su neprestano u pokretu. TinkPad X300 najtanji je i najlak{i potpuno opremljen prijenosnik u svojoj klasi: njegova debljina iznosi 1,85 cm, a teì svega 1,33 kg. Konstruiran od najnovijih karbonskih i staklenih vlakana, ThinkPad X300 za{ti}en je od vanjskih utjecaja i padova. Korisnicima je na raspolaganju vi{e mogu}nosti povezivanja koje uklju~uje modele WLAN, WWAN, GB Ethernet i modem. 13,3-in~ni zaslon visoke rezolucije s pozadinskim LED-osvjetljenjem omogu}uje svjetliju i energetski u~inkovitiju izvedbu u odnosu na LCD-monitore, a standardnoj opremi pripada i integrirani ~ita~ otiska prsta za maksimalnu za{titu pohranjenih podatka. Ure|aj je na hrvatskom trì{tu dostupan od 20. oùjka, a po~etna cijena iznosi 19,990 kuna

28

Telekomunikacije

Telekomunikacije

liko klikova mi{em. Danas doista ne postoji nikakav razlog da bilo koja tvrtka nema stranicu koja sadrì sve ono {to bi moglo privu}i ljude, ali im i pruìti sve {to o~ekuju. No istina je da je relativno mali broj tvrtaka koje u potpunosti iskori{tavaju sve mogu}nosti svog hosting paketa, bez obzira {to su sve to ionako ve} platili. Tehnologija je tu i ~eka, treba ju samo primijeniti. Kao i s broadbandom, tehnologija sama po sebi ne}e donijeti razvoj, ona je samo alat, a na tvrtkama je da taj alat i iskoriste.

Sam svoj e-po{tar Ukoliko ste se poèljeli upoznati s mogu}nostima koje pruàju sustavi kao {to je Microsoft Exchange i sli~ni, a niste previ{e tehni~ki orijentirani, uz malo truda moète i sami instalirati cijeli takav sustav na svom ra~unalu i isprobati sve njegove mogu}nosti. Jedan je od njih i OpenXchange., za ~ije }e vam isprobavanje trebati samo besplatni VMware Player (tinyurl.com/cbf9z), koji predstavlja malo ra~unalo unutar va{eg ra~unala i ve} pripremljeni server koji je dovoljno snimiti sa stranica proizvo|a~a i pokrenuti unaprijed pripremljeni te pode{eni Xchange server (tinyurl. com/yq8bkh).

Ukoliko su vam draì proizvodi iz Microsofta, na sli~an na~in moète isprobati i njihov Exchange server 2007, za {to }e vam trebati isto tako besplatni Microsoftov virtualni PC i unaprijed konfigurirani server 2003 s Exchange 2007 serverom, koji moète skinuti s Interneta (tinyurl.com/2f4kmx). Instalacije zapravo i nema jer je sve unaprijed instalirano i konfigurirano. Naravno, svoj vlastiti mail server moète instalirati i sami ukoliko vam nisu potrebne napredne mogu}nosti koje pruàju ovi ipak poprili~no kompleksni sustavi, prvenstveno namijenjeni ve}im tvrtkama. Jedan od takvih mail servera je i MailEnable (www.mailenable.com) koji u svojoj besplatnoj ina~ici nudi osnovne funkcionalnosti i relativno je jednostavan za instalaciju ~ak i ako se ne razumijete previ{e u tehnologiju. Ukoliko vam treba ne{to jo{ jednostavnije, moète instalirati hMailServer (www.hmailserver.com). No od svih besplatnih servisa ipak je trenutno najinteresantniji Google servis, koji u sebi objedinjuje potpuno besplatan mail i web hosting va{e domene, ali i more korisnih alata i programa. Google Apps (www.google.com/a/ ) idealno je mjesto za male tvrtke, udruge, {kole i sve druge koji èle maksimalno u{tedjeti, a da pri tome ne gube skoro ni{ta od funkcionalnosti za koje ina~e pla}aju svojem operateru. 30

Triple play – double pay Upravo je VoIP taj tre}i dio u famoznom “TriplePlayu” koji obuhva}a telefon+Internet+televiziju. TriplePlay sam po sebi ne donosi ni{ta novo. I telefon i televiziju i Internet ve} smo vidjeli. TriplePlay jednostavno stavlja te tri stvari u jedan paket po cjenovnoj logici koja izgleda otprilike kao 1+1+1=2,5. Operatori, suo~eni sa sve manjim zaradama u fiksnoj telefoniji djelomi~no zbog pada cijena, a djelomi~no zbog sve ve}eg kori{tenja mobilne telefonije, smanjenja broja minuta koje korisnici mjese~no tro{e na razgovore i s padom cijena pristupa Internetu, odlu~ili su objediniti ponudu. Tako su u cijeli paket ubacili jo{ i IPTV po logici da sve tri stvari zajedno korisnika ko{taju manje nego da uzima svaku stvar posebno, a operateru donosi pove}anu zaradu koju ostvaruje preko jedne parice. Prvi operater koji je krenuo u TripelPlay vode bio je Vodatel sa svojom uslugom koja je objedinjavala ~ak i pristup Internetu preko optike FTTH. No, oni su nakon {to ih je kupio Metronet skoro potpuno prestali uvoditi TriplePlay, {to je posljedica financijskih problema u kojima se na{ao sam Metronet. Ostaje nam samo nadati se da }e se ti problemi brzo rije{iti i da }e TriplePlay preko optike krenuti ja~im tempom. Drugi operater koji je ponudio TriplePlay na trì{tu jest B.Net, koji je zauzeo ve}i dio trì{ta kabelske televizije kupovinom manjih kabelskih operatera te po~eo nuditi svoje TriplePlay pakete. Od B.Neta puno se o~ekuje, posebno zbog najava u kojima spominju i HD televiziju, ali i interaktivnu televiziju koja bi do kraja godina ponudila ono zbog ~ega je IPTV interesantan, a to su VoD, NPVR i TimeShifting ili ukratko mogu}nost iznajmljivanja filmova, mogu}nost snimanja programa bez potrebe za videorekorderom, ali i mogu}nost gledanja TV programa “unatrag”, tj. mogu}nost da se pogleda emisija koja je ve} pro{la. I ostali se operateri pripremaju za vrlo skori ulazak u TriplePlay, dok HT ve} odavno ima sva tri elementa samo {to ih nije “upakirao” u jedan paket, tako da }e TriplePlay uskoro, kao i u ostatku svijeta po~eti zauzimati sve zna~ajni postotak trì{ta. Trend objedinjavanja usluga u stopu prati i prihva}anje korisnika koji su vrlo jednostavno izra~unali da je kori{tenje svih usluga od samo jednog operatera uglavnom jeftinije, ali i puno jednostavnije. Preslagivanje snaga na hrvatskom telekomunikacijskom trì{tu: velike ribe papaju male Integracije se ne doga|aju samo unutar operatera u vidu paketiranja usluga, ve} i na samom trì{tu u obliku me|usobnog preuzimanja operatera. S ve}im je preuzimanjima prvi zapo~eo Hrvatski telekom kupnjom do tada najja~eg alternativnog operatera, Iskona, osiguravaju}i svoj poloàj na trì{tu uvo|enjem jo{ jednog branda uz dotada{nji T-Com i T-Mobile te

koriste}i Iskon kao cjenovnu konkurenciju ostalim operaterima bez potrebe da “ru{i” cijene svojih usluga. Nakon HT-a dogodile su se jo{ neke integracije poput ulaska B.Neta na trìte i preuzimanje nekih postoje}ih kabelskih operatera te Metronetova kupovina Vodatela. Ako je vjerovati pri~ama iz telekom krugova, u 2008. godini nam predstoje jo{ neka preslagivanja na trì{tu. Za sada je sve obavijeno velom tajne, no nije te{ko za pretpostaviti da }e operateri koji su upali u dugove polako, ali sigurno promijeniti vlasnike, a neki }e se ~ak i spojiti. Jo{ se uvijek ~eka prava liberalizacija Kako sada stvari stoje, H1 i Metronet poprili~no su posrnuli, dok se Optima jo{ bori za opstanak na trì{tu. Neki manji operateri koji su svoje poslovanje ograni~ili samo na manji dio Hrvatske ili ~ak na pojedine gradove, mogli bi postati metom ve}ih igra~a. Sve je o{trija borba, a cijene i marè koje ostvaruju telekomunikacijski operateri u fiksnoj telefoniji i Internetu sve su niè. Paradoks je i skoro potpuno odsustvo sluha regulatora koji svojim presporim djelovanjem jednostavno daje biv{em monopolisti {irok prostor za borbu protiv konkurencije koja jo{ nije ni stasala i od samog se po~etka bori protiv neusporedivo ja~eg operatora, ali i protiv velike inercije samih korisnika. Da je liberalizacija preduvjet za razvoj i {irenje broadbanda nije te{ko

zaklju~iti kad se usporede dvije informacije, ona o penetraciji broadbanda u pojedinoj zemlji s informacijom o tome koliki je postotak trì{ta ostao u rukama biv{ih monopolista. EU èli stvoriti jedinstveno telekomunikacijsko trì{te Iz svega {to smo mogli vidjeti od po~etka liberalizacije, tj. od 1.1.2005. godine, moè se zaklju~iti da je vrlo upitna bilo kakva liberalizacija ili zna~ajniji utjecaj konkurencije na {irenje broadbanda zbog same ~injenice da je konkurencija osu|ena uglavnom preprodavati usluge Hrvatskog telekoma, a odlu~ivanje konkuren-

Borba je sve o{trija, a cijene i marè koje ostvaruju telekomunikacijski operateri u fiksnoj telefoniji i Internetu sve su niè.

Penetracija broadbanda po zemljama

4. SEE Telecom Arena: Hrvatskoj je potrebna nova strategija {irokopojasnog razvoja „Mnogobrojne studije pokazuju kako }e internetski promet nadma{iti mre`ne kapacitete u sljede}ih nekoliko godina. Jupiter Research studija procjenjuje da }e prosje~no doma}instvo trebati 57-72 Mbit/s {irokopojasnog kapaciteta do 2009. godine, a ‘tech’ doma}instvo konzumirat }e pribli`no 100 Mbit/s“, istaknuo je Ivan Mari}, zamjenik ravnatelja SRCE na 4. SEE Telecom Areni koja je okupila brojne doma}e, ali i me|unarodne stru~njake iz telekomunikacijskog sektora. Upravo zbog rastu}ih potreba za bandwidthom u Hrvatskoj, dodaje Mari}, potrebno je shvatiti da DSL tehnologija i kabelski modemi nisu sposobni zadovoljiti sve ve}e zahtjeve, te da ve} sada treba gledati kako stvoriti infrastrukturu koja }e mo}i podnijeti sav promet za narednih 20 do 30 godina. Kao jedno od rje{enja, preuzeto iz pozitivnih iskustava naprednih zemalja, predlaè snaàn ulaz dràve i kreiranje dràvnog {irokopojasnog fonda u svrhu subvencioniranja izgradnje lokalnih {irokopojasnih veza do svakog doma}instva i gospodarstva. Takva bi investicija mogla stajati od 5 do 7 milijarda kuna, ali bi bitno smanjila odràvanje infrastrukture i donijela neslu}ene mogu}nosti gospodarskog i svakog drugog razvoja. Kao zemlja partner na ovogodi{njoj areni predstavljena je Bosna i Hercegovina. Enes Gani} iz Agencije za privatizaciju BH predstavio je mogu}e modele privatizacije BH telekom operatera, dok je regulaciju na tamo{njem trì{tu objasnio Zlatan Salihovi} iz Regionalne agencije za komunikaciju Bosne i Hercegovine. Sukus nastupa brojnih zanimljivih govornika, tema koje su predstavili i ùstrih rasprava daju naslutiti da na telekom trì{tu postoji velik potencijal rasta, te da }emo u godinama koje dolaze biti svjedocima nastavka velikih promjena u na~inima kojima komuniciramo.

www.mirakul.hr 31

Telekomunikacije

Op}i trend u telekomunikacijama je, kako se ~ini, prelazak s fiksne na mobilnu telefoniju, bez obzira na ~injenicu da je telefoniranje u mobilnim mreàma skuplje, ponekad i vi{estruko u odnosu na telefoniranja unutar fiksnih mreà.

cije na oduzimanje dijela velike marè koju je ostvarivao Hrvatski telekom bez ulaganja u nove proizvode i usluge, ali i u infrastrukturu, postaje upitan model onog trenutka kad Hrvatski telekom odlu~i smanjiti te marè. No s druge strane, ulaganje u infrastrukturu zahtijeva ogromna sredstva kao i zapo{ljavanje velikog broja ljudi, {to predstavlja velik problem za novoosnovane telekome kad se uzmu u obzir sve prepreke koje ispred njih postavljaju HT i HAT. Bez obzira na svu samohvalu regulatora, penetracija broadbanda u Hrvatskoj i dalje je na nivou Rumunjske, {to je i logi~no jer je i udio biv{eg monopolista otprilike jednak kao i u Rumunjskoj. U svakom slu~aju, bit }e interesantno pratiti doga|anja na hrvatskom telekomunikacijskom trì{tu u sljede}ih nekoliko godina, budu}i da smjernice Europske unije govore o liberalizaciji kao preduvjetu za razvoj telekom trì{ta, {to se intenzivno poti~e od tijela EU zaduènih za taj sektor uz istovremeno nastojanje da se kompletno europsko trì{te ujedini. A {to rade u svijetu? No nisu hrvatske telekomunikacije jedine u kojima velike ribe jedu male. Jednak je trend na skoro svim svjetskim trì{tima koji vi{e ni regulatori ne uspijevaju kontrolirati. Doga|anja na svjetskim burzama, potopi burzovnih indeksa, recesija koja prijeti Americi, porast cijena energije i jo{ neki globalni uzroci guraju trì{te u preslagivanje snaga na na~in da opstaju veliki, dok se mali polako gase. Svi ti doga|aji rezultirat }e usporavanjem uvo|enja novih tehnologija pa }emo se jo{ na~ekati na sve blagodati koje }e nam jednog dana pruàti neki 4G operater, ali i sve ostale tehnologije

32

teè }e i sporije pronalaziti svoj put do korisnika ukoliko se trend okrupnjavanja trì{ta nastavi. Op}i trend u telekomunikacijama je, kako se ~ini, prelazak s fiksne na mobilnu telefoniju bez obzira na ~injenicu da je telefoniranje u mobilnim mreàma skuplje, ponegdje i vi{estruko u odnosu na telefoniranje unutar fiksnih mreà. No ta se razlika polako, ali sigurno topi i nestaje, a istovremeno se mobilne mreè sve vi{e optere}uju tako da }e trend sve ve}eg prometa unutar mobilnih mreà neminovno dovesti do situacije u kojoj }e se kori{tenje mobilnih mreà i ure|aja morati kombinirati s kori{tenjem starih bakrenih parica. Rije~ koja se sve vi{e spominje je “Femtocell” i predstavlja ne{to {to tek dolazi u mobilnoj telefoniji zajedno s mobilnom televizijom i brìm mobilnim Internetom. Najpopularniju broadband tehnologiju ADSL polako istiskuje pristup preko opti~kih niti FTTH, ali zbog svoje cijene i kompleksnosti uvo|enja ADSL }e zasigurno jo{ neko vrijeme prevladavati na trì{tu, ako i ne u svom asinkronom obliku (ADSL), onda u neki drugim oblicima, kao {to je npr. VDSL koji kombinira pristup opti~kim nitima, ali samo jednim dijelom krajnjeg pristupa korisniku, dok se zadnjih nekoliko stotina metara do korisnika nastavlja preko bakrenih parica. Ove napredne ili naprednije tehnologije o~ekuje brè {irenje masovnijim ulaskom IPTV-a na trì{te, ali prvenstveno ulaskom televizije visoke razlu~ivosti HDTV, koja }e zahtijevati ve}e brzine pa tako i tehnologije koje }e to i omogu}iti. ■

Telekomunikacije

Telekomunikacije

Mobilni broadband jedan je od na{ih prioriteta Sve ve}i broj poslovnih ljudi èli biti u kontaktu s kolegama i partnerima kada su izvan ureda, tako da su im kvalitetna i pouzdana mobilna rje{enja neophodna za uspje{no poslovanje. Vip je upravo u ovom segmentu ponudio Vodafone Mobile Connect i BlackBerry rje{enja koja poslovnim korisnicima omogu}avaju pristup e-mailu i Internetu s bilo kojeg mjesta. Razgovarao: Kre{imir [imac Poduzetni{tvo i mobilne komunikacije postali su dva nerazdvojiva pojma. Biti stalno dostupan i biti stalno online, zahtjevi su koje trì{te stavlja pred poduzetnike koji danas èle uspjeti. No, uz obavljanje osnovne djelatnosti, poduzetnicima je ponekad doista te{ko dràti korak s najnovijim tehnolo{kim dostignu}ima. Zato se Vip brine da im u svakom trenutku u~ini dostupnom onu tehnologiju koja }e ih neprestano dràti povezane s trì{tem, uz najmanje mogu}e tro{kove. Upravo smo o takvim, najnovijim Vipnetovim rje{enjima za poduzetnike razgovarali s Alenom Ranilovi}em, direktorom marketinga za poslovne korisnike u Vipnetu. Kojim se proizvodima i uslugama obra}ate segmentu poslovnih korisnika? Poslovni su korisnici iznimno vaàn i zahtjevan segment korisnika jer svaka tvrtka ima specifi~ne komunikacijske potrebe koje ovise o broju zaposlenika i vrsti posla kojom se bavi. Da bismo uspje{no odgovorili na potrebe svakog na{eg poslovnog korisnika, kreirali smo razli~ite glasovne i podatkovne usluge koje im olak{avaju poslovanje i smanjuju tro{kove. Nove poslovne tarife Business 50, Business 100 i Business 200 nude najniù mjese~nu naknadu u poslovnom segmentu. Osim toga, trenutno novim poslovnim korisnicima nudimo Opciju Vip 0 na {est mjeseci, bez pla}anja mjese~ne naknade. Kreirali smo i posebnu Vip.Relax Business tarifu uz koju korisnici mogu razgovarati za 0 kuna prema svim mreàma, a tvrtkama ~ije poslovanje zahtijeva ~estu komunikaciju s inozemstvom nudimo opcije Europa s povoljnijim cijenama razgovora. Kada govorimo o podatkovnim uslugama, va`no je naglasiti da je Vipnet lider u ponudi rje{enja za mobilni pristup Internetu. Poslovnim korisnicima nudimo najbrì mobilni pristup Internetu putem Vodafone Mobile Connect kartica i USB modema u kombinaciji s Mobile Broadband tarifama, a za one kojima je va`no u svakom trenutku imati pristup e-mailu imamo BlackBerry rje{enja. Malim i srednjim poduzetnicima nudimo rje{enje za fiksnu liniju, Officebox s vrlo niskom cijenom razgovora od samo 10 lipa po minuti.

Alen Ranilovi}, direktor marketinga za poslovne korisnike u Vipnetu 34

Koje pogodnosti kao va{i korisnici ostvaruju poduzetnici i koji su uvjeti za ulazak u Vip poslovni svijet?

Na{a je poslovna filozofija maksimalno se prilagoditi èljama i potrebama korisnika, a to izme|u ostalog zna~i ponuditi im vrhunsku kvalitetu usluge koja donosi u{tede i prednosti za poslovanje. Primjeri su brojni, pa }u radi bolje ilustracije izdvojiti nekoliko razli~itih segmenata.

korisnicima omogu}avaju da uz odre|enu mjese~nu naknadu razgovaraju za 0 kuna prema odabranim mobilnim ili fiksnim mreàma.

Uzmemo li kao primjer na{e glasovne usluge, nove poslovne tarife na{im korisnicima omogu}avaju potpunu fleksibilnost u poslovanju jer svakom zaposleniku mogu dodijeliti razli~itu tarifu, a korisnici doista mogu razgovarati za 0 kuna jer Vip ne napla}uje naknadu za uspostavu VPN poziva i za pozive unutar tvrtke. Uz poslovne tarife korisnici mogu izabrati i mobilne telefone po posebnim cijenama. Da bismo poslovnim korisnicima dodatno u{tedjeli vrijeme, u Vip centrima kreirali smo poseban ‘Vip business lounge’, u kojem s prodajnim predstavnikom mogu ugovoriti sastanak u vrijeme koje im odgovara i dobiti odgovore na sva pitanja o Vip uslugama.

Sve vi{e poduzetnika u svom poslovanju koristi mogu}nosti koje im pruà Internet. Koje su im va{e usluge na raspolaganju ukoliko èle biti online i izvan vlastita ureda? Je li im potrebno prijenosno ra~unalo ili se mogu spajati i drugim ure|ajima? Poslovnim korisnicima na raspolaganju su Vodafone Mobile Connect i BlackBerry rje{enja uz koja mogu u~inkovitije planirati svoje vrijeme. Vodafone Mobile Connect kartice i USB modem korisnicima omogu}avaju najbrì pristup Internetu, a Mobile Broadband tarifni modeli prilago|eni su potrebama za prijenosom podataka i uklju~uju od 512 MB do 3GB prijenosa podataka u mjese~noj naknadi. To zna~i da imamo rje{enje za korisnike kojima je potreban povremen pristup Internetu, ali i za one najzahtjevnije koji svakodnevno prenose velike koli~ine podataka.

I kao posljednje, navest }u smanjenje administracije. Naime, kako Vip nudi rje{enja za mobilnu i fiksnu liniju te prijenos podataka, korisnik na jednom mjestu moè dobiti sve potrebne telekomunikacijske usluge, {to zna~i manje papirologije i manji broj ra~una, odnosno ve}u transparentnost, a time i ve}e zadovoljstvo korisnika.

BlackBerry rje{enja poslovnim korisnicima omogu}avaju da svoj e-mail, kalendar i adresar nose u dèpu u doslovnom smislu. Osim toga, BlackBerry Office usluga idealna je za male i srednje poslovne korisnike koji nemaju vlastiti e-mail posluìtelj, a èle imati email adresu s nazivom svoje tvrtke, koristiti sve prednosti Outlooka te ~itati poslovni e-mail izvan ureda.

Koliko je mobilna telefonija promijenila dana{nje poslovanje i trebaju li se va{i poslovni korisnici pripremiti na jo{ neke novitete u 2008. godini? Mobilne tehnologije zna~ajno su ubrzale poslovanje i uzre~ica “Vrijeme je novac” danas vrijedi vi{e no ikad. Sve ve}i broj poslovnih ljudi èli biti u kontaktu s kolegama i partnerima kada su izvan ureda, tako da su im kvalitetna i pouzdana mobilna rje{enja neophodna za uspje{no poslovanje. Vip je upravo u ovom segmentu ponudio Vodafone Mobile Connect i BlackBerry rje{enja koja poslovnim korisnicima omogu}avaju pristup e-mailu i Internetu s bilo kojeg mjesta. Kako je mobilni broadband jedan od na{ih prioriteta, korisnici mogu o~ekivati novosti na ovom podru~ju, no o ~emu se to~no radi, saznat }ete uskoro.

Koji su to ure|aji iz va{e ponude skrojeni posebno po mjeri poslovnih korisnika i kako ih poduzetnici mogu koristiti za u~inkovitije poslovanje? Kao {to sam ve} naveo, poslovnim korisnicima nudimo proizvode i usluge koje }e im znatno olak{ati njihov posao te smanjiti tro{kove. Kako bismo korisnicima dodatno pomogli u izboru komunikacijskih rje{enja, osmislili smo jedinstvenu ponudu u Hrvatskoj, «Probaj i odlu~i», koja im omogu}ava da tijekom 15 dana, u svakodnevnom poslovanju, isprobaju na{e usluge bez naknade i obaveza, a tek se onda odlu~e na kupnju. Ove smo godine predstavili i dvije nove, atraktivne usluge - MultiSIM za korisnike koji koriste vi{e mobilnih ure|aja i Vip Navigator, preciznu satelitsku navigaciju na mobilnom telefonu koja }e korisnicima olak{ati snalaènje na putovanju.

U~inkovito smanjivanje tro{kova visoko je na popisu prioriteta svake tvrtke. Koje su mogu}nosti u{tede i optimiziranja poslovanja kori{tenjem va{ih usluga? Vip svakom korisniku pristupa individualno, a zahvaljuju}i velikom broju usluga koje nudimo, moèmo kreirati naju~inkovitije i najpovoljnije rje{enje za svakog korisnika. Glavna je karakteristika na{ih usluga fleksibilnost, pa smo tako za korisnike s visokom potro{njom kreirali Vip.Relax Business tarifu, dok je tarifa Business 50 namijenjena korisnicima s niskom potro{njom. Budu}i da svaka tvrtka ima svoje specifi~ne zahtjeve, ponudili smo razli~ite opcije koje

Budu}i da svaka tvrtka ima svoje specifi~ne zahtjeve, ponudili smo razli~ite opcije koje korisnicima omogu}avaju da, uz odre|enu mjese~nu naknadu, razgovaraju za 0 kuna prema odabranim mobilnim ili fiksnim mreàma.

Postoji li ne{to iz va{e ponude s ~im poduzetnici nisu dovoljno upoznati ili ne koriste u dovoljnoj mjeri, a {to bi im moglo bitno olak{ati ili ubrzati poslovanje? Na{im korisnicima uvijek èlimo prvi ponuditi inovativne usluge poput MultiSIMa, Officeboxa ili Vip Navigatora pa je na{ zadatak i educirati korisnike o prednostima koje im te usluge donose. Stalan porast kori{tenja Vip usluga dokazuje da poslovni korisnici prepoznaju prednosti koje im nudimo i brzo prihva}aju rje{enja koja im mogu pomo}i da posluju u~inkovitije i uspje{nije. ■ www.mirakul.hr 35

Sponzorirani ~lanak

Sponzorirani ~lanak

VoIP DIREKT radikalno reè tro{kove telefoniranja

Vrijeme je za opti~ka vlakna do svakoga doma – Teneo jam~i najkvalitetniju vezu

Na{e su tarife za sve zemlje svijeta mnogostruko jeftinije od tarifa ostalih telekom operatera u zemlji, {to smatram itekako dobrim razlogom za odluku u korist VoIP DIREKT sustava. Cijena je poziva za sve zapadnoeuropske zemlje 0,40 kn + pdv/min, ve}ina glavnih svjetskih destinacija napla}uje se 0,50 kn + pdv/min, a neke od najpopularnijih zemalja (SAD, Njema~ka...) imaju jo{ niè, promotivne tarife!

FTTH je tehnologija koja omogu}ava kvalitetno pruànje {irokopojasnih usluga svakom korisniku, a providerima garantira brze i velike prihode. No, sloène operacije ulaènja u domove s opti~kim vlaknima jo{ uvijek predstavljaju probleme za telekome. Tvrtka Teneo pokazala je svojim dosada{njim radom i rezultatima da se moè nositi s tim problem. Brzo i kvalitetno moè odraditi taj najosjetljiviji korak, spajanje krajnjeg korisnika na opti~ku telekomunikacijsku mreù.

@eljko ]urkovi}, direktor tvrtke Formel d.o.o.

Jedna od klju~nih prednosti na{eg sustava i jest u tome da se s aspekta korisnika u na~inu biranja broja i samog telefoniranja ne mijenja ba{ ni{ta.

lefoniranja! Privatni korisnici ostvarit }e velike u{tede u pozivima prema inozemstvu, te mogu}nost kontrole troškova putem prepaid bonova, bez fiksnih troškova pretplate i obvezuju}ih ugovora. Poslovni korisnici imaju nekoliko vrlo stimulativnih razloga za kori{tenje VoIP DIREKT-a. Osim iznimnih u{teda na pozivima prema inozemstvu, u mogu}nosti su povezati svoje podru`nice u sustav interne telefonije bez obzira gdje se u svijetu one nalazile, ~ime tro{kove me|usobne komunikacije svode na nulu.

Formel je informati~ka tvrtka s dugogodi{njom tradicijom te velikim iskustvom na polju primjene mre`nih tehnologija u svakodnevnom poslovanju. VoIP (Voice over Internet Protocol) tehnologija se, zahvaljuju}i {irenju broadband Interneta, posljednjih godina sve brè razvija. Smatra se da }e VoIP u potpunosti zamijeniti klasi~ni na~in telefoniranja najkasnije do 2012. godine. S VoIP DIREKT-om Formel je “revoluciju” zapo~eo u Hrvatskoj, a vi{e o ovoj usluzi razgovarali smo sa @eljkom ]urkovi}em. Za{to ste se odlu~ili na uvo|enje usluge VoIP telefonije? S liberalizacijom TK trì{ta u Hrvatskoj se pojavilo nekoliko telekom operatera, koji svoje usluge telefonije baziraju na VoIP tehnologiji, a da toga ve}ina korisnika uop}e nije niti svjesna. [tovi{e, danas ve}ina velikih svjetskih telekoma telefonske razgovore prema udaljenim destinacijama upu}uje preko IP mreè. Korisnici u pravilu ne znaju da je tomu tako te ogromne profite, zbog mnogostruko jeftinijeg medija za prijenos razgovora, ubiru same telekom kompanije. No, prodiranjem {irokopojasne veze u gotovo svaki dom i ured te pogodnosti mogu koristiti gotovo svi, privatni i poslovni korisnici. Stoga je na{a misija omogu}iti svakom korisniku {irokopojasnog Interneta da se odmah uklju~i u zapo~etu telekom revoluciju, te svoje telefonske razgovore “provu~e” kroz broadband vezu, bez korištenja ra~unala pomo}u klasi~nog telefona. Kome je namijenjena va{a VoIP usluga i za{to bi korisnici trebali izabrati upravo nju? Svima onima koji èle radikalno smanjiti tro{kove te-

36

Itekako dobrim razlogom za odluku u korist VoIP DIREKT sustava smatram iznimno niske cijene poziva prema inozemstvu, koje prema svim zapadnoeuropskim zemljama iznose 0,40 kn + pdv/min, ve}ina glavnih svjetskih destinacija napla}uje se 0,50 kn + pdv/min, a neke od najpopularnijih zemalja (SAD, Njema~ka…) imaju jo{ niè, promotivne tarife! Cjenik poziva za ve}inu zemalja svijeta u fiksnoj i mobilnoj mreì moè se pogledati na na{oj web stranici www.voipdirekt.net ili www.samozovi.com. [to }e se promijeniti u procesu telefoniranja ukoliko se korisnik odlu~i na va{u uslugu? Jedna od klju~nih prednosti na{eg sustava i jest u tome da se s aspekta korisnika u na~inu biranja broja i samog telefoniranja ne mijenja ba{ ni{ta. Pozivi se upu}uju na isti na~in kao i ranije, bez biranja pristupnih brojeva centrale, uno{enja pinova i sl., {to neki operateri jo{ uvijek koriste. Svi potrebni parametri upisuju se u SIP ure|aj prilikom konfiguriranja, a na korisniku je samo da bira èljeni broj. Kako te~e postupak prijave, instalacije i po~etka kori{tenja VoIP DIREKTA? Dovoljno je na na{oj web stranici www.voipdirekt.net obaviti registraciju, nakon ~ega }ete na e-mail dobiti podatke koje je potrebno upisati u ATA adapter ili VoIP telefon ukoliko ih ve} posjedujete. Naravno, ve}ina }e korisnika trebati kompletnu uslugu dobave i instalacije ure|aja, za {to je potrebno poslati zahtjev mailom ili telefonom. Nakon instalacije opreme, u pravilu ATA adaptera, usluga je spremna za kori{tenje i moète po~eti s telefoniranjem po ekstremno niskim cijenama! ■

Sve ve}a potreba korisnika za kori{tenjem interaktivnih multimedijalnih sadràja s Interneta dovest }e do toga da }e bakrene ìce, kojima se signal danas prenosi, polako oti}i u povijest. Proces je ve} zapo~eo primjenom ADSL veza, a nastavlja se dovo|enjem opti~kog vlakna u svaki dom, tehnologijom koja se popularno naziva FTTH (Fiber to the Home)“, isti~e Zdenko Pintari}, vlasnik tvrtke Teneo, koja se bavi provo|enjem opti~kih i wireless mreà do krajnjih korisnika. Najjednostavnije provla~enje opti~kih vlakana po sistemu “klju~ u ruke” O~igledno je pove}anje rasta potra`nje za dvosmjernim prijenosom slike, posebice pri videokonferencijama, streamingu sadràja, u~enju na daljinu, videotelefoniji i sli~no. DSL veza polako dolazi do rubnih granica svojih mogu}nosti jer bakrene ìce vi{e ne mogu u potpunosti zadovoljiti zahtjevne korisnike. Sposobnost telekom operatera da ponude kvalitetno rje{enje preko opti~kih vlakana omogu}it }e, izme|u ostalog, i znatno brì pristup Internetu. No, sloène operacije ulaènja u domove s opti~kim vlaknima jo{ uvijek predstavljaju problem.

ma daje dodatnu vrijednost i osigurava budu}im stanarima iskori{tavanje mogu}nosti svih najnovijih tehnologija. „Takav pristup ne zahtijeva ekstremno velika ulaganja, a investitoru u kona~nici moè donijeti samo korist. I to ne samo financijsku, nego i u smislu prepoznatljivosti i kvalitete njegovih gra|evina“, smatra Pintari}.

Tehnolo{ki osvje{teniji gra|evinski investitori ve} u projektima predvi|aju provla~enje optike kroz svoje zgrade.

Teneo ve} sura|uje s mnogim velikim tvrtkama koje su prepoznale va`nost implementacije budu}ih tehnologija u poslovanje. Na popisu klijenata nalazi se i HEP, ~iju mreù izgra|uje i prema potrebi servisira, a tu su i mnogi drugi veliki igra~i na trì{tu. Uz to, u Teneu su spremni za suradnju sa svim onima koji po~inju implementirati ovu tehnologiju u telekomunikacijski sustav. „Kada jednom osjetite mogu}nosti koje pruà viskopropusni pristup Internetu, od njih se te{ko odvojiti. [irokopojasni Internet temelj je sveop}eg razvoja. U Teneu se smatramo jednim dijelom zaslu`nima za dovo|enje opti~kih vlakana, koja taj razvoj omogu}avaju, do mnogih korisnika i to na brz, kvalitetan i iznimno povoljan na~in“, zaklju~uje Pintari}. ■

„Va`no je istaknuti da tvrtka Teneo nudi rje{enja. U proteklih nekoliko godina opti~kim smo kablom spojili preko 200 poslovnih korisnika, {to nas, smatram, pozicionira kao vode}u tvrtku na podru~ju Slavonije u podru~ju instalacije opti~kih veza. Rije~ je o sloènom poslu, koji zahtijeva suradnju vi{e razli~tih profila stru~njaka. Kako bismo ubrzali ~itav proces, upravo smo o tome vodili ra~una, a na{i ljudi prolaze dodatne edukacije za rad s opti~kim kablovima i redovno sudjeluju na stru~nim skupovima s tom tematikom. Svi ti ljudi ~ine jedan tim, pa smo u stanju kompletan posao odraditi po sistemu ‘klju~ u ruke’“, napominje Pintari}. Optika diè vrijednost stambenog kvadrata Osim telekom operatera, va`nost opti~kih vlakana uvi|aju i gra|evinski investitori. Oni tehnolo{ki osvje{teniji ve} u projektima predvi|aju provla~enje optike kroz svoje zgrade. To novoizgra|enim objekti-

www.mirakul.hr 37

Sponzorirani ~lanak

T-mobile poslovna rje{enja za male poduzetnike Tarifni paketi Flex i Flex Team u potpunosti se prilago|avaju specifi~nim zahtjevima poslovanja malih i srednjih poduzetnika. Zahvaljuju}i mogu}nosti odabira usluga na koje korisnik èli potro{iti iznos koji BlackBerry tehnologija omogu}ava korisnicima da u svakome trenutku, gdje god se nalazili, provjere svoju e-poštu ili se spoje na Internet.

Svjestan uloge malog poduzetni{tva za cjelokupno gospodarstvo, T-Mobile posebnu pozornost usmjerava upravo razvoju usluga za male i srednje poduzetnike. Kao prvi izbor za dvije tre}ine poslovnih korisnika u Hrvatskoj i dugogodi{nji partner hrvatskog gospodarstva, T-Mobile pruà najsuvremenija komunikacijska rje{enja koja omogu}avaju gospodarstvenicima lak{i poslovni uspjeh.

ma svim mreàma u Hrvatskoj i inozemstvu. Primjera radi, pri potpisivanju ugovora za tarifni model Flex 300, umjesto uklju~enih 300 kn pretplatnici mogu od sada iskoristiti dvostrukih, 600 kn.

Tarifni paketi FLEX Tarifni paketi Flex i Flex Team u potpunosti se prilago|avaju specifi~nim zahtjevima poslovanja malih i srednjih poduzetnika. Zahvaljuju}i mogu}nosti odabira usluga na koje korisnik èli potro{iti iznos koji pla}a, oni u potpunosti zadovoljavaju komunikacijske potrebe.

Ured za van (kombinacija govornih i podatkovnih tarifa) Svim novim i postoje}im korisnicima tarifnih paketa Flex i Flex team koji do 30. lipnja potpi{u pretplatni~ki ugovor uz obvezu trajanja od 24 mjeseca, T-Mobile nudi vrhunski BlackBerry® ure|aj po cijeni od jedne kune te uslugu BlackBerry Instant E-mail s kojom mogu {est, odnosno devet mjeseci neograni~eno slati elektroni~ku po{tu uz mjese~nu naknadu od jedne kune. Korisnici kojima je iznimno va`no biti mobilan i umreèn T-Mobile nudi alternativu po istim cijenama - kori{tenje Mobilnoga Interneta te USB Stick.

Tarifni paket Flex namijenjen je jednoj osobi dok u tarifne pakete Flex Team mogu biti uklju~ena od dva do devet pretplatnika, te od dva do tri Simpa korisnika koji svi zajedno dijele cijeli iznos tarifnog paketa. Osim prednosti koje donose, kao {to su primjerice, iznos tarifnog paketa koji se moè potro{iti na razgovore i poruke umjesto klasi~ne pretplate te mogu}nost prijenosa nepotro{enog iznosa u sljede}i mjesec, tarifni paketi Flex Team nude i dodatne, jedinstvene pogodnosti: • besplatne razgovore* sa svim zaposlenicima unutar tvrtke/tima te prema Favorite broju izvan tvrtke koji svaki zaposlenik moè odabrati unutar T-Mobile HR mreè • besplatne razgovore* tijekom vikenda. Besplatne vikend minute ovise o veli~ini tarifnoga paketa Flex Team: Flex Team 300 dobiva 300 minuta, Flex Team 500 dobiva 500 minuta itd. • uklju~enjem vi{e zaposlenika u jedan tarifni paket moè se ostvariti vi{e od 1600 (besplatnih) dodatnih minuta razgovora. Za po~etak duplo Unutar tarifnih modela Flex i Flex team T-Mobile u trenuta~noj promotivnoj ponudi koja traje do 30. lipnja nudi niz atraktivnih pogodnosti. Svi novi korisnici u prvih {est mjeseci trajanja ugovora, te postoje}i korisnici u prvih devet mjeseci trajanja produènog ugovora imaju mogu}nost iskoristiti dvostruko vi{e poruka, koli~ine prijenosa podataka ili razgovora pre38

Osim toga, u sklopu ove ponude pretplatnici tarifnih modela Flex mogu za svoje ~lanove tima izabrati mobilne ure|aje po posebno povoljnim cijenama.

BlackBerry tehnologija omogu}ava korisnicima da u svakome trenutku, gdje god se nalazili, provjere svoju e-po{tu ili se spoje na internet. Sustav se koristi tzv. push tehnologijom, {to zna~i da kopija e-po{te pristiè na BlackBerry ure|aj ili ure|aj koji podràva BlackBerry tehnologiju istodobno kad i u po{tanski sandu~i} uredskoga ra~unala. Prilozi u naj~e{}im tekstualnim i slikovnim oblicima (Word, Excel, PowerPoint, jpg, .gif...) tako|er se mogu primati, pregledavati i slati. Putem BlackBerry ure|aja mogu}e je i razgovarati, primati, slati i pregledavati SMS-ove i MMS-ove te surfati internetom. Osim toga objedinjuju niz drugih funkcionalnih aplikacija kao {to su kalendar, popis zadataka, rokovnik i sli~no. Poticaji za obrtnike Uz sve navedene pogodnosti, vlasnici obrta ostvaruju poseban popust od 600 kn za svaki mobilni priklju~ak za koji potpi{u novi ili produè postoje}i ugovor na 24 mjeseca. U sklopu ove ponude T-Mobile je izdvojio i mobilne ure|aje prilago|ene potrebama obrtnika po cijeni ve} od 1 kn. ■ *Naknada za uspostavu poziva iznosi 0,25 kn.

Nautika Nauti~ki se turizam u Hrvatskoj pojavio u 19. stolje}u, ne{to kasnije no u ostatku svijeta. Sporo se razvijao, a ozbiljniji je uzlet doìvio tek u osamdesetim godinama pro{log stolje}a, kada se osniva ve}ina dana{njih marina i udruga nauti~ara, {to dovodi do njegove ve}e popularizacije. Danas su, prema nekim podatcima, ve}ina nauti~kih turista stanovnici razvijenih europskih zemalja, sve ~e{}e Amerikanci i Rusi, dok je doma}ih nauti~ara tek ne{to vi{e od 10 posto. Pripremio: Ante Veki}

Nautika

Najvi{e mjesta za sidrenje, luka, lu~ica i marina smjestilo se u kvarnerskom, zadarskom i dubrova~kom akvatoriju.

Nautika

Hrvatska je obala jedna od najrazvedenijih na Mediteranu. Upravo je zbog nje Hrvatska i dobila nadimak Zemlja s tisu}u otoka. S ~ak 66 otoka, 652 oto~i}a, 389 hridi i 78 grebena, kristalno ~istim morem, blagim temperaturama i prosje~nih 2.600 sun~anih sati godi{nje, ona je i pravi raj za nauti~are. Pogotovo zaljubljenike u istinsku ljepotu netaknute prirode.

pnje), tartufi na tisu}u na~ina, crno vino sa {e}erom, biska... Kombinacije su neiscrpne. Kvarner Biolo{ka raznolikost koju pruà Kvarner priskrbila mu je epitet pravog malog ekstrakta Hrvatske. Ovdje moète naletjeti na mrkog medvjeda, divokozu, risa, orla i jo{ mnoge druge ìvotinjske vrste koje obitavaju u Nacionalnom parku Risnjak. Na pu~ini su se smjestila mala ìvopisna odredi{ta: greben Galijola, otoci Unije i Susak, prema obali Kvarnera proteù se Cres i Lo{inj, a iza njih ve}i otoci s hotelima, marinama, plaàma i izleti{tima Krk i Rab.

Nauti~ki se turizam u Hrvatskoj pojavio u 19. stolje}u, ne{to kasnije no u ostatku svijeta. Sporo se razvijao, a ozbiljniji je uzlet doìvio tek u osamdesetim godinama pro{log stolje}a, kada se osniva ve}ina dana{njih marina i udruga nauti~ara, {to dovodi do njegove ve}e popularizacije. Danas su, prema nekim podatcima, ve}ina nauti~kih turista stanovnici razvijenih europskih zemalja, sve ~e{}e Amerikanci i Rusi, dok je doma}ih nauti~ara tek ne{to vi{e od 10 posto. Razlog tomu mo`da leì u ~injenicama da se za ovakav oblik turizma odlu~uju turisti ne{to dubljeg dèpa, te da se dosta na{ih turista jo{ uvijek voli sidriti ‘na divlje’ pa tako mo`da niti ne ulaze u slu`bene evidencije. Osim {to su u prosjeku ve}ih plate`nih sposobnosti, za nauti~ke je turiste karakteristi~no da uglavnom krstare obalom i otocima, dok se manji dio njih odlu~uje za boravak u mati~noj luci iz koje se otiskuju na kra}e izlete. Ovi drugi su u manjini vjerojatno i

Oni kojima je draè odmaknuti se od civilizacije mir }e prona}i u Unijama i Susku. Na Unijama se nalazi mali sportski aerodrom, ali zato nema automobila, hotela ni restorana – samo prekrasnih pje{~anih uvala, s po stotinjak metara dugim pli}acima. Ne{to ju`nije nalazi se Susak, jedinstveni pje{~ani otok, ~iji su stanovnici nerijetko odlazili na lu~ki rad u Ameriku, pa se pod stare dane vra}aju na rodni otok. Zbog njih je Susak i poznat po ‘susa~kom engleskom’, a svi su natpisi na otoku i prevedeni na engleski. zato {to ih na neprestano kretanje i istraìvanje navodi karakteristi~na ljepota te atraktivna ponuda hrvatskih nauti~kih destinacija. Najvi{e mjesta za sidrenje, luka, lu~ica i marina smjestilo se u kvarnerskom, zadarskom i dubrova~kom akvatoriju. Me|utim, zbog Nacionalnog parka Kornati, turistima je najatraktivniji {ibenski akvatorij. Po posje}enosti ga slijedi istarski, gdje se ina~e slijeva i ve}i broj ‘obi~nih’ turista, pa zatim zadarski koji je zanimljiv zbog ve}eg broja otoka i oto~i}a. Na 783 kilometra Jadranskog mora smjestilo se tako mnogo jedinstvenih mikrolokacija, od kojih je svaka posebna i na svoj na~in jedinstvena. Upoznajmo se s nekima od njih.

Nezaobilazna je i konoba izme|u uvala Krivica i Balivanda na Velom Lo{inju, gdje redovito svra}aju jedrili~ari s usidrenih brodova, a vale, iako izdaleka izgledaju prazne, zapravo ne mogu primiti vi{e brodova i gostiju na gozbu od ribe i mesa ispod peke. Srednji Jadran - Dalmacija - Zadar Na samo par sati od Zagreba nalaze se neke od najljep{ih jedrili~arskih destinacija Jadrana. Zadarski arhipelag premreèn je s 24 ve}a i blizu 300 manjih oto~i}a. Mnogi od njih autenti~na su mala turisti~ka mjesta poput Kukuljice, Preka, oto~i}a O{jaka, najskri-

venije uvale Sutomi{}ica i Lukoran. Tu je i rt Ugljan, gdje je more jednostavno posuto otocima. U njihovu se zaklonu nalaze Tri sestrice, s posvuda danju i no}u otvorenim doma}im konobama s bogatom tradicionalnom kuhinjom.

Oni kojima je draè odmaknuti se od civilizacije mir }e prona}i u Unijama i Susku.

No, valja paziti na nekoliko stvari. Prvo, iako u potpunoj divljini, prometni kolapsi i ovdje su ~est slu~aj. Svi èle pro}i kroz tjesnace Mala i Vela Proversa, prema Kornatima. I drugo – najbrì je put iz Zadra do Kornata kroz Mali @drelac, ispod mosta koji veè Ugljan s Pa{manom, ali na taj put morate krenuti s jarbolom manjim od 16 metara. Neki to zanemare, pa svako ljeto netko zapne jarbolom za most.

Istra Sjeverni dio Jadrana posluìt }e nauti~arima koji tek otkrivaju ~ari ovoga dijela Hrvatske kao zagrijavanje i trening za kasnije destinacije. Istarski su vjetrovi najmiroljubiviji. Pu{u najravnomjernije, valovi su umjereni i bez ve}ih amplituda. U Istri }e vas do~ekati jedanaest moderno opremljenih marina. Nezaobilazno su tamo{nje odredi{te Nacionalni park Brijuni do kojih se iz Rovinja stiè za sat vremena (8 milja). Obavezno je vezivanje u glavnoj lu~ici, a zatim kre}ete u istraìvanje prekrasne unutra{njosti. Navigiranje kroz prirodne ljepote i kulinarske specijalitete Istre predstavljat }e puno ve}i izazov nego kro}enje tamo{njeg mora. Istarski pr{ut, ov~ji sir, mane{tra, fuì, njoki, pe~enja ispod peke (istarske ~ri40

www.mirakul.hr 41

Nautika

Nautika

Hvar je mjesto s najstarijim kazali{tem u Europi, ljetnikovac Petra Hektorovi}a smjestio se u Starom Gradu, a Dani vina u Jelsi dodatan su mamac da se malo duè zadrìte u ovom kraju. Ju¡ni Jadran, Dalmacija, Dubrovnik Dubrova~ki se arhipelag proteè od Kor~ule i Lastova na otvorenome moru pa na jug preko Mljeta do Dubrovnika i naposljetku do hrvatske granice na Prevlaci pred ulazom u Boku Kotorsku. Uz obalu se niù obronci Pelje{ca, pa otoka Jakljana, [ipana i Lopuda, pa Kolo~epa, oko kojega se skre}e prema luci Gru`, dok vas s desne strane gleda svjetionik na Svetom Andriji, otoku duìne jedva ~etvrt milje.

Iz Splita do svakog kutka hrvatskog Jadrana uz Orvas Yachting

Zadarski je arhipelag idealan za po~etnike, jer nema boljeg mjesta za nauti~arski trening na Jadranu. Umjereni i ravnomjerni vjetar vrlo rijetko pu{e iznad 15 ~vorova. Moè se jedriti i ‘relly’, a u slu~aju ‘gubitka ravnoteè’ bilo gdje jer oto~i}i, za{ti}ene uvale i dobro opremljene marine uvijek su na milju-dvije, na dohvat ruke. Srednji Jadran - Dalmacija - Šibenik [ibenska je regija, smje{tena izme|u zadarske i splitske, ispresijecana s 250 otoka, od kojih je samo {est stalno nastanjeno, a ostali tek povremeno. Kornati pripadaju [ibensko-kninskoj ùpaniji, ali na njih redovito dolaze gosti sa susjednog, zadarskog podru~ja jer se najsjeverniji oto~i} Kornata gotovo dodiruje s Dubim otokom u ve} spomenutom prolazu Velike i Male Proverse.

Ukoliko èlite provesti svoj godi{nji odmor 24 sata na moru, najbolji je izbor svakako najam plovila. Plovila se mogu unajmiti sa ili bez skipera. Ukoliko ne èlite unajmiti plovilo sa skiperom, morate biti osposobljeni za voditelja brodice te imati poloèn ispit za rukovanje VHF postajom (ispiti se odràvaju u svim Lu~kim kapetanijama). Plovila se unajmljuju u charter agencijama. Ve}ina agencija nudi najam u trajanju od sedam dana, uglavnom od subote do subote, dok tek nekolicina nudi i kra}i najam u trajanju od samo nekoliko dana. Orvas Yachting je charter agencija unutar poduze}a Orvas d.o.o., koji u svojoj floti ima 27 jedrilica i 5 motornih plovila veli~ine od 10 do 16 metara. Sva su plovila smje{tena u Aci Marini Split te se mogu unajmiti sa ili bez skipera. Osim standardne ponude Split-Split, Orvas Yachting nudi i “one-way charter Split-Dubrovnik” kod kojeg unajmljujete plovilo u Splitu, a ostavljate ga u Dubrovniku. Orvas Yachting brine se o svojim gostima i u ostalim segmentima, kao {to su organizacija prijevoza kopnom, rezervacije hotela, rezervacije popratnih usluga poput skipera, hostesa, kuhara, izleta, itd. Ako pak èlite iskusiti poseban doìvljaj jedrenja, Orvas Yachting ima rje{enje. Osim najma jedrilica i motornih plovila, u mogu}nosti ste u najam uzeti tradicionalni luksuzni drveni jedrenjak i otisnuti se na pu~inu sa stilom. 42

Lutanjem u labirintu otoka i grebena mogu}e je dovesti se duboko u unutra{njost, preko Prokljanskog jezera, sve do gradi}a Skradina i rijeke Krke, gdje se smjestio istoimeni nacionalni park. Otok Murter odredi{te je brojnih zaljubljenika u sportski ribolov. Ondje se svake godine na kraju turisti~ke sezone odràva Big Game Fishing turnir koji okupi moderne Hemingwaye iz ~itava svijeta, koji se, iako naoruàni skupom opremom i plovilima, s ribom jo{ uvijek bore gentlemanski, jedan na jedan, ~ovjek protiv prirode.

cem Jadrana. Ipak, ta se minimalno dotaknuta priroda, s tradicionalnom oto~kom svakodnevicom, nalazi tek na sat vremena udaljenosti od dalmatinske metropole – Splita, gdje moète iskoristiti sve blagodati koje vam nudi na desetke opremljenih marina te urbano turisti~ko odredi{te. Svaki od spomenutih otoka skriva svoje specifi~nosti. Bilo da se odlu~ite na prelistavanje sjeverne obale Bra~a {etnjom preko Sutivana, Supetra, Splitske, Postira, Pu~i{}a, Povlja i Sumartina ili na zaustavljanje u nekoj od konoba tih mjesta uz bolski Plavac, ov~ji pr{ut, sir iz ulja i masline, pe~enu janjetinu, kozletinu i originalni raànj od janje}ih iznutrica, autohtono jelo pod nazivom bra~ki vitalac – ne}ete pogrije{iti.

Lutanjem u labirinutu otoka i grebena mogu}e je dovesti se duboko u unutra{njost, preko Prokljanskog jezera, sve do gradi}a Skradina i rijeke Krke.

Svaki nauti~ar istaknut }e otok Mljet, najzeleniji otok Jadrana, kao pravo ~udo prirode. Guste {ume ~empresa i razli~itih vrsta borova na modroj morskoj pozadini i obrnuto, Veliko i Malo jezero nasred otoka jedva zamjetnim tjesnacem povezano s morem samo su neki od argumenata za takvo mi{ljenje. Od obale najudaljeniji otok Lastovo ~uva okus netaknute prirode. Jata tuna, gofa i druge ribe redovita su pratnja brodova koji tamo plove. Turu po Jadranu moète zavr{iti na Pelje{cu. Ondje moète iz prve ruke provjeriti imaju li uistinu kamenice, koje se u Malom Stonu pripremaju na velik broj na~ina, ona afrodizija~ka svojstva koja im se pripisuju. Kratki jedrili~arski pojmovnik [kole jedrenja mogu}e je poha|ati diljem Jadrana. Kako velik broj polaznika tih {kola stiè izvan granica Hrvatske, uobi~ajeno je kao slu`beni jezik koristiti engleski. Evo nekoliko osnovnih pomorskih pojmova, koji }e vam pomo}i da se bolje sna|ete na brodu i oko njega. Cleat bitva, metalni ili betonski stup za vez brodova. Pram~ana bitva je drveni ili inox stupi} na pramcu broda koji sluì za vezivanje.

Mnogo je specifi~nosti {ibenskog podru~ja. Jedna od njih je i otok Zlarin, gdje su oto~ani oduvijek ronili koralje, pa je na otoku i danas sa~uvana jedina radionica prera|iva~a koralja na Jadranu. I na kraju |ir po Kornatima, ru~ak u nekoj konobi s izvornom kuhinjom, s okusom robinzonskog turizma, ostavit }e upe~atljiv dojam na ovu regiju. Srednji Jadran - Dalmacija - Split Zlatni rat u Bolu na Bra~u, Hvar i Paklinski otoci, Vis, Modre {pilje na Bi{evu, Komià i Palagruà samo su neki od aduta ovog podru~ja koje moèmo nazvati i srwww.mirakul.hr 43

Nautika

Navigacijski sustavi pomo}i }e svakom moreplovcu da na|e put do kopna, ali i pobjegne {to dalje od njega.

Nautika

Buoy bova, pluta~a za vez, na primjer u uvalama bez lu~kih instalacija. Moè biti i signalna – onda kada sluì kao baza na koju se postavljaju pomorske oznake.

koji nam to omogu}uje zove se {kota glavnog jedra.

Knot ~vor, mjerna jedinica za brzinu u nautici: 1 ~vor=1.852 km/h.

Jib prednje jedro, ono koje se nalazi ispred jarbola. Hipotenuza tog jedra povezuje njegovo hvati{te na vrhu jarbola s hvati{tem na pramcu jedrilice.

Mast jarbol. Hallyard podiga~, kako bi se na jarbol podigla jedra koriste se konopci koje nazivamo podiga~ima. Svako jedro ima svoj podiga~. Main sail glavno jedro, osnovno pogonsko sredstvo jedrilice je jedro trokutastog oblika od kojeg je jedna stranica sam jarbol, druga (kra}a) pruà se prema krmi broda, a hipotenuza tog trokuta spaja vrh jarbola s dijelom na kojem se hvata {kota glavnog jedra. Mainsheet {kota glavnog jedra, da bismo mogli kontrolirati i namje{tati poloàj glavnog jedra u odnosu na vjetar, jedro nam na neki na~in mora biti dostupno. Konop

Rudder kormilo, uronjeni dio kormilarskog ure|aja.

Jib sheet kako bismo mogli kontrolirati i namije{tati poloàj prednjeg jedra u odnosu na vjetar, jedro mora biti na neki na~in dostupno. Konop koji nam to omogu}uje zove se {kota prednjeg jedra Winch vrtlo, kako su sile koje stvara vjetar priti{}u}i jedra vrlo velike, vitlo sluì umnogostru~avanju sile ~ovjeka da bi mogao parirati sili vjetra. Pomo}u vitla priteù se {kote. Luff prednji rub jedra. Prilikom namje{tanja jedara ~esto geldamo njegov prednji rub. Skipper kapetan brodice ili jedrilice.

Nautima - novi proizvod UNIQE Nautima, poznati brand i me|u europskim nauti~arima ugledno ime koje osigurava vi{e desetaka tisu}a brodica diljem svijeta, zajedni~ki je pothvat UNIQE i sestrinske tvrtke Mannheimer Versicherung. Nautima obuhva}a {est vrsta osiguranja: kasko, osiguranje strojeva i strojne opreme, osiguranje elektronike, osiguranje odgovornosti i osiguranje nezgode. Od uobi~ajenih paketa osiguranja razlikuje se po tome {to nauti~arima dodatno nudi osiguranje brodskih strojeva i elektronike. Kasko osiguranjem obuhva}eno je plovilo, strojni sustav te pribor, a osigurane su sve opasnosti kojima su osigurani predmeti izloèni tijekom trajanja osiguranja. Uz to, obuhva}eni su i tro{kovi va|enja olupine i tro{kovi zbrinjavanja. U okviru osiguranja strojeva i strojne opreme te osiguranja elektronike, suosigurana je i zamjena ure|aja, uni{tenje ili o{te}enje, tro{kovi spa{avanja i vu~e, dodatni tro{kovi za hitnu dostavu ili prijevoz zrakoplovom. U osiguranju elektronike nakna|uju se tro{kovi popravka. Po~etna svota osiguranja za osiguranje odgovornosti je 7.500.000 kn, a mogu}e je ugovoriti i ve}e svote pokri}a. Osiguranjem odgovornosti obuhva}ena je, izme|u ostalog, odgovornost voditelja broda, odgovornost u vezi s vu~om skija{a na vodi i leta~a zmajem te odgovornost vu~enog skija{a na vodi, odgovornost u vezi s drànjem, posjedom i uporabom prate}eg plovila. Osiguranje nezgode obuhva}a sve slu~ajeve nezgode osoba tijekom boravka na plovilu. Tako|er, osiguranjem su obuhva}ene i nezgode tijekom ulaska ili prilikom napu{tanja plovila, kao i nezgode tijekom kupanja i plivanja s plovila, nezgode tijekom skijanja na vodi s plovila, nezgode tijekom boravka na kopnu. Na taj na~in postoji osigurateljna za{tita uslijed nezgode 24 sata svakog dana plovidbe.

44

Za one koji ne mogu bez mikro~ipova Otvoreno more. Ti{ina. Tek krik ponekog galeba. Odmor koji }e opustiti strune va{ih poslovnim obvezama nategnutih ìvaca. Zvu~i dobro. Neki }e se ipak zapitati „A kako }u telefonirati?“, „Kako }u bez televizora?“, „A GPS?“. Za njih, evo nekoliko stvar~ica koje mogu koristiti i kad se na obzoru ne vidi ni ‘k’ od kopna. Tracvision r5 Ovo je ~udo zapravo antena koja }e vam omogu}iti da uhvatite satelitski tv signal ma gdje se nalazili. U potpunosti automatska pokretna satelitska antena integrirana je s DVB tehnologijom pa }ete pomo}u nje uhvatiti mno{tvo digitalnih tv kanala, ~ak i kad ste kilometrima udaljeni od najblièg kutka civilizacije. Cijena oko 2500 eura. UHF radio stanica Radio je sastavni dio opreme svakog broda. Novije modele odlikuje robusnost i vodonepropusnost, pa su posebno korisni onda kada se od njih i o~ekuje da u funkcioniraju u potpunosti – u lo{im vremenskim uvjetima. Posjeduju velike funkcijske tipke, zaslon osvijetljen pozadinskim svjetlom i mo}ne zvu~nike, pa moète biti sigurni da }e vas netko ~uti i za najgoreg nevremena.

Par savjeta • Stvari za jedrenje pakirajte u laganu, savitljivu putnu torbu. Izbjegavajte krute, prevelike i nefleksibilne kofere. • Obavezno ponesite nekoliko kompleta odje}e, odje}u za kupanje, ru~nike, majice, pulover, kratke i duge hla~e, papu~e i lagane patike koje se ne kliù, te sredstva za za{titu od sunca. • Posteljinu i ru~nike obi~no imaju charter agencije i unaprijed ih postavljaju na brod. Ukoliko ne iznajmljujete brod, svakako ponesite vlastite. • Na unajmljenim brodovima nalazi se sigurnosna oprema koju ~ine pojasevi za spa{avanje, sigurnosne ko{~e, VHF, olujno sidro, protupoàrni aparat, prva pomo}, kutija s alatom i sli~no. • Osim najma, u cijenu koju pla}ate za kori{tenje broda uklju~ene su plahte, ru~nici i posu|e. Naknadno se obi~no pla}a zavr{no ~i{}enje, parking u marini, vezovi u marinama, gorivo, posada, vanbrodski motor. • Unajmljene jahte osigurane su zajedno s posadom. • U ve}ini marina postoji parking gdje ~ak i u {pici sezone moète ostaviti svoj automobil. • Tjedno najam broda obi~no po~inje i zavr{ava u subotu. Brod je mogu}e unajmiti i na manje od tjedan dana, no rijetko u sezoni. • Da bi ste unajmili brod bez skipera morate imati dozvolu za upravljanje brodom te VHF dozvolu (dozvola za upravljanje radioure|ajem). • Pozorno pratite vremensku prognozu i ne isplovljavajte ako se o~ekuje nevrijeme. • Otpad ne bacajte u more. Nastojte smanjiti fizi~ki obujam svog otpada (boce i limenke zgu`vajte).

Navigacijski sustav Navigacijski sustavi pomo}i }e svakom moreplovcu da na|e put do kopna, ali i pobjegne {to dalje od njega. Noviji modeli zapravo su multifunkcionalni ure|aji koji mogu raditi samostalno ili kao kompletni navigacijski sustav za motorne brodove i jedrilice. Imaju ugra|ene GPS chartplottere, memoriju s kartografskim podatcima, takozvani fishfinder i radarski prikaz. Dodatne korisne opcije su echosonderi koji mjere dubinu, brzinu i temperaturu, a brzi kartografski programi omogu}avaju jednostavno planiranje rute, kao i dodatnu sigurnost kod krstarenja brzim motornjacima. U njima su uskladi{teni i podatci o lokalnim lukama i marinama, za jo{ lak{e snalaènje. Cijena oko 1500 eura. Mobitel Iako se ne razlikuje puno od klasi~nog mobitela, Airo je zapravo i GPS ploter, prijenosno ra~unalo, moè se spojiti na Internet, te slati poruke. Uz to je i vodootporan, radi na Windows Mobile operativnom sustavu te moè koristiti C-Emap kartografiju namijenjenu mobilnim ure|ajima. Posjeduje Distress funkciju, koja se aktivira pritiskom na tipku Distress, koja {alje poruku o va{oj poziciji Digital Yacht centru, koji je nositelj tog projekta i davatelj usluge. Cijena oko 900 eura. www.mirakul.hr 45

Nautika

Nautika

Feeling 36 Ovaj jedanaest metara duga~ak brod izradila je francuska Alliaura Marine grupa. Osmi{ljen je kao jednostavan za odràvanje i izrazito lak za upravljanje. Istodobno pruà puni komfor, stabilan je i siguran, pa i potpuni laik na njemu moè doìvjeti ugodan osje}aj jedrenja. Dostiè brzinu ne{to ve}u od 8 ~vorova.

Nautitech 44 Ovaj katamaran nudi vrlo funkcionalni interijer, dolazi u izvedbi s ~etiri kabine s dvostrukim posteljama i ~etiri kupaonice za no}ni smje{taj 10 osoba. Jedra od 96 kvadratnih metara tjeraju ga do prosje~ne brzine krstarenja od 7,5 ~vorova. Cijena: oko 300.000 eura.

Cijena: 106.000 eura.

SportRiva 56

Jeanneau Sun Fast 3200 Ako èlite brzinu, onda je ovo model za vas. Sun Fast 3200 spada u kategoriju regatnih krsta{a, kao idealna jedrilica za regatna natjecanja i brzo jedrenje. Te odlike duguje ra~unalno dizajniranim podvodnim linijama trupa s kobilicom iz lijevanog èljeza i olova, te velikoj povr{ini jedara. Cijena: 79.500 eura.

U stilu sportskog glamura ova jahta zapravo ne sli~i niti na jedan model na trì{tu. Ona integrira koncept gornjeg mosta sa sportskim linijama otvorenog krsta{a. Idealna je za one koji se ne èle odre}i sportskih karakteristika otvorenog krsta{a (maksimalna brzina od 34 ~vora), ali ipak preferiraju pogodnosti zatvorenog klimatiziranog gornjeg salona, idealnog za zemlje s vru}im podnebljem. Cijena :1.648.000 eura.

Elan 514 Impression

46

Azimut 103S

Jedrilica Impression 514 perjanica je cjelokupne Elanove flote. Isti~e se elegancijom i stilski atraktivnim profilom. Dizajnirana je za one koji èle brzinu, ali na more ne èle bez vrhunskog komfora i svih blagodati moderne tehnike koja bitno olak{ava i pruà ve}i uìtak pri jedrenju.

Velika sportska igra~ka koja }e izmamiti brojne uzdahe gdje god se pojavi. Od strane hrvatskog kataloga plovila Naucat progla{en je brodom godine 2008. Duga~ak gotovo 31 metar pruà svojim vlasnicima i njihovim gostima potpunu slobodu na gotovo 120 kvadratnih metara ukupnih povr{ina.

Cijena: 350.000 eura.

Cijena: 7.750.000 eura.

www.mirakul.hr 47

Poslovna klasa automobila

Poslovna klasa automobila Ova }e godina na hrvatskom trì{tu automobila biti obiljeèna blagim rastom prodaje novih automobila, nastavkom pada uvoza rabljenih vozila te dominacijom kredita i leasinga kao na~ina pla}anja, predvi|aju analiti~ari, a to potvr|uju i prognoze zastupnika automobilskih marki u Hrvatskoj. Pripremio: Ante Veki}

Pro{la je godina donijela rast na europskom trì{tu automobila. U odnosu na godinu ranije, u 2007. godini zabiljeèn je prosje~ni rast od 0,8 posto, {to u konkretnim brojevima zna~i 15,7 milijuna prodanih vozila. U Hrvatskoj je taj rast bio ve}i od europskog prosjeka i iznosio je 4,9 posto, s 82,6 tisu}a prodanih automobila. Dobri trendovi za autoindustriju nastavljeni su u Hrvatskoj i ove godine. U prva dva mjeseca 2008. godine registrirano je 14.198 novih osobnih vozila, odnosno 1.120 ili 8,6 posto vi{e u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, kaù podatci specijalizirane agencije Promocije plus. Samo je u velja~i, prema istim podatcima, registrirano 6.952 vozila ili ~ak 19,7 posto vi{e u odnosu na isti lanjski mjesec koji je imao dan manje. Najprodavaniji i dalje Opel U poretku najprodavanijih proizvo|a~a i dalje, kao i 2007. godine primat drì Opel. Ispred konkurencije je stigao u prva dva mjeseca ove godine, s 1.839 prodanih vozila, {to ~ini 13 postotni udjel u trì{tu. Drugo mjesto drì Renault s 1.489 vozila i 10,5 postotnim udjelom, na tre}em je Volkswagen s 1.130 vozila ili 8 posto trì{ta, ~etvrti je Peugeot, a peta [koda. Na vrhu najprodavanijih modela u ovoj godini je Opel Astra, koja se prodala u 1.147 primjeraka, dok je sljede}i pratitelj Renault Clio s 835 prodanih komada. Tijesno su se iza njih stisnuli Peugeot 207 (505), Ford Focus (493) i [koda Fabia (487). Najve}i dobitnici u ovogodi{nja prva dva mjeseca u usporedbi s lanjskim su Ford, s 388 vozila vi{e od pro{logodi{njeg istog razdoblja, Suzuki s 249, Mazda sa 120 i Hyundai s 115 vozila vi{e. Razlog Fordova uspona vjerojatno leì u ~injenici dobre prodaje njegova Forda Focusa, koji je u odnosu na pro{logodi{nju velja~u zabiljeìo pove}anje prodaje od ~ak 216 komada te tako pove}ao svoj trì{ni udjel za 2,8 posto.

Lagani porast prodaje nastavit }e se i u 2008. Ova }e godina na hrvatskom trì{tu automobila biti obiljeèna blagim rastom prodaje novih automobila, nastavkom pada uvoza rabljenih vozila te dominacijom kredita i leasinga kao na~ina pla}anja, predvi|aju analiti~ari, a to potvr|uju i prognoze zastupnika automobilskih marki u Hrvatskoj. Trì{te novih vozila moglo bi dosegnuti 84,5 tisu}a primjeraka, dok bi rabljenih vozila moglo biti uvezeno oko 23 tisu}e, smatraju analiti~ari. Statistike koje smo ve} spomenuli pokazuju da je ve} po~etak ove godine obiljeèn takvim trendom. Realna su o~ekivanja, smatraju, da }e se ukupno trìste vozila (osobnih, lakih i komercijalnih) pribliìti brojci od 100 tisu}a, ali da u 2008. ta brojka ne}e biti prema{ena.

U poretku najprodavanijih proizvo|a~a i dalje, kao i 2007. godine primat drì Opel. Ispred konkurencije je stigao u prva dva mjeseca ove godine, s 1.839 prodanih vozila, {to ~ini 13 postotni udjel u trì{tu.

Poslovnjaci ~e{}e obnavljaju vozni park – raste flotna prodaja Neki idu malo dalje, pa umjesto laganog trenda porasta najavljuju rast od ~ak 27 posto. Rije~ je o leasing ku}ama. Procjenjuje se da su leasing ku}e pro{lu godinu zavr{ile s 10 postotnim rastom, no bilo je i onih koje su zabiljeìle rast ukupne vrijednosti leasing ugovora ve}i od 20 posto. Tome je doprinio ve}i udio pravnih osoba me|u kupcima novih vozila. U pro{loj je godini njihov udio bio ve}i od 45 posto, za razliku od 2006. kada je iznosio 43 te 2005. godine 37 posto u ukupnom broju kupaca. Trend ~e{}eg obnavljanja voznog parka me|u poslovnim ljudima spremno su do~ekale leasing ku}e, pa nude i nove usluge poput sve popularnije flotne prodaje. O ~emu je rije~? Sektor malog i srednjeg poduzetni{tva sve je ja~i, pa se razvijaju nove potrebe kako bi se taj rast nastavio. Prodava~i su to prepoznali i odlu~ili odgovoriti na potrebe sve vi{e tvrtaka da posjeduju automobile iz nekoliko klasa, za razli~ite potrebe unutar svakodnevnog poslovanja. Zato uz posebne pogodnosti, popu-

opel astra

www.mirakul.hr 49


ste i povla{tene uvjete kupnje tijekom cijele godine, gospodarstvenicima na raspolaganje nude kompletnu gamu vozila. Poduzetnici su prepoznali olak{anje koje donosi takav na~in rje{avanja pitanja voznog parka, {to je, izme|u ostalog, i razlog optimisti~nijeg predvi|anja rasta trì{ta, te uostalom opravdanje sve ve}eg udjela pravnih osoba u ukupnom broju kupaca automobila. Kako funkcionira flotna prodaja? Slu`ba za flotnu prodaju unutar autoku}e ostvaruje dugoro~nu, konstantnu suradnju s tvrtkom partnerom, ~iji bi cilj trebao biti obostrano zadovoljstvo. Uvjet pristupa takvom na~inu kupnje vozila je postojanje minimalno pet vozila bilo koje marke registriranih na ime tvrtke. Za tvrtku partnera odre|uju se posebni uvjeti za kupnju i odràvanje vozila, a koji se primjenjuju tijekom cijele godine. Prema specifi~nim potrebama tvrtke personalizira se oprema vozila, definiraju se termini i pla}anja u servisnim centrima, sukladno potrebama tvrtke partnera, omogu}ava se kori{tenje zamjenskih vozila i tvrtke partneri redovno se izvje{tavaju o prodajnim akcijama te ostalim pogodnostima koje zahvaljuju}i suradnji s autoku}om mogu ostvariti. Zagreb Auto Show najbolji do sad Dodatne zazubice svim potencijalnim kupcima automobila proizvo|a~i su napravili svojim sudjelovanjem na ovogodi{njem izdanju Zagreb Auto Showa, najve}oj hrvatskoj automobilskoj priredbi. ZG Auto Show jedan je od najve}ih i najposje}enijih sajmova Zagreba~kog velesajma i najve}i salon automobila srednje i jugoisto~ne Europe. Pripada u B grupu automobilskih sajmova u Europi, koji su odmah iza onih najve}ih, u @enevi, Parizu i Frankfurtu. Potvrdilo se to i ove godine. Vi{e od 215 tisu}a ljudi vidjelo je dvije svjetske premijere, 10 europskih vicepremijera, te 23 hrvatske premijere automobila, na 17 velesajamskih paviljona. Predstavljena je ukupno 51 automobilska marka, 348 modela, te 35 marki motocikala i 180 skutera. Prvi su se put predstavili iranski i indijski brandovi. Sudjelovala su 642 izlaga~a iz 35 zemalja. Mnogi su prodava~i povezali upravo ovaj sajam i prolje}e pa je trì{te puno akcija i prilika za povoljnije kupnje. A {to ove godine voze poduzetnici? Naravno, srednja, srednja vi{a i visoka klasa rezervirane su za poslovne ljude. Ovisno o preferencijama, sklonostima i stupnju uspje{nosti u businessu, svatko moè prona}i model koji mu u potpunosti odgovara. Ba{ kao i u ostalim statistikama, i u ovim su klasama hrvatski kupci iznimno skloni njema~kim modelima automobila. No, vrlo blizu su i francuski te japanski proizvo|a~i. BIZdirekt vam donosi kratak presjek najatraktivnijih modela u kojima ne}ete odudarati od svoje poslovne konkurencije. 50


PEUGEOT 308 Peugeot 308 djeluje znatno svjeìje i modernije od svog prethodnika, a ujedno zadràva karakteristi~ne linije. U prilog tome govore i dimenzije koje su tek neznatno promijenjene. Visokih pet zvjezdica na Euro NCAP testu jamstvo su vrhunske sigurnosti ovog modela. Za razliku od vanj{tine, u unutra{njosti je lako zamjetan kvalitativan skok po pitanju ergonomije, ugra|enih materijala, prostranosti i udobnosti. Ponuda modela 308 na hrvatskom trì{tu sastoji se od tri razine opreme: Comfort Pack, Premium i Premium Pack, a osnovni paket donosi zra~ne jastuke za voza~a i suvoza~a, bo~ne zra~ne jastuke, ru~ni klima ure|aj, centralno daljinsko zaklju~avanje, putno ra~unalo, elektri~ne podiza~e prednjih stakala i podesiva grijana vanjska ogledala.

1.4 VTi 16V Tehni~ki podaci Maksimalna brzina 182 km/h Motor: 4 cilindarski, benzinski Snaga: 70 kW Masa praznog vozila: 1271 kg Potro{nja : 6,5 l/100 km 0-100 km/h: 12,7 s Cijena (osnovni model): 118.500 kuna

PEUGEOT 407 Jedan od najljep{ih automobila srednje klase, o ~ijem vrhunskom dizajnu nije potrebno tro{iti previ{e rije~i isto tako odu{evljava svojom dinami~no{}u i istinski zadovoljavaju}im performansama. Poseban razlog za kupnju je i vrlo atraktivna specijalna serija Peugeot 407 Sensation koja se odnosi na limuzinu i obiteljsku verziju SW, s dizelskim motorima 1.6 HDi 110 KS FAP i 2.0 HDi 136 KS FAP. Odli~no opremljen Peugeot 407 u serijskoj opremi izme|u ostalog uklju~uje metalik boju, stra`nje parking senzore i Bluetooth hands free paket uz bogati nivo opreme Sport.

1.6 HDi 110 KS FAP Tehni~ki podaci Maksimalna brzina: 192 km/h Motor: 4 cilindarski, dizelski Snaga: 80 kW Masa praznog vozila: 1596 kg Spremnik goriva: 66 l Potro{nja: 5,3 l/100 km 0-100 km/h: 11,7 s Cijena: 187.400 kuna

TOYOTA AVENSIS Toyotu Avensis odlikuju mnoge visokotehnolo{ke funkcije, ugra|ena GPS oprema, te Clean Power ‘zeleni’ dizel motori. Visoke ocjene na testovima sigurnosti ~ine ga jednim od najsigurnijih automobila na trì{tu. Me|u kupcima Toyote kruì legenda koja kaè da ako jednom kupite Toyotu, vi{e nikada ne}ete morati kupovati drugi automobil. To su vjerojatno smislili voza~i Avensisa.

52


AUDI A4 Novi se A4 okitio na Sajmu u @enevi titulom Auto 1 Europe. Model zbog kojeg u Bavarskoj vi{e ne}e mo}i mirno spavati kupi simpatije, ali i odu{evljava na svim testiranjima kroz koja proteklih mjeseci prolazi. Njegovi su glavni vizualni atributi dramati~an izgled s velikom single frame maskom, agresivno oblikovan branik, plavi~aste LED diode umjesto pozicijskih svjetala i dinami~an stra`nji kraj. No, dojam koji ostavlja nije samo vizualni. Duga~ak 470 centimetara, {irok 183, s novim 2.0 TDI motorom sa 143 konjske snage i vi{e }e nego zadovoljiti prosje~nog voza~a, ali i odu{eviti ljubitelje ne{to dinami~nije vo`nje. Uz cijenu osnovnog modela od 251.900 kuna, na dodatnu opremu moète potro{iti jo{ ukupno 163.000 kuna!

AUDI A6 Elegantne linije kojima A6 moè zahvaliti svoj kupeovski izgled stra`nje strane u potpunosti skra}uju vizualni dojam ukupne duìne od ~ak 4,92 metra, koja ~ini ovaj model duìm za nekoliko centimetara od svojih glavnih konkurenata, kao BMW serije 5 i Mercedesa E klase. Njegova pak unutra{njost odi{e elegancijom i naklono{}u prema detaljima, klasi~nu je ru~nu ko~nicu zamijenila elektromehani~ka, to jest pomo}u prekida~a se aktivira ili deaktivira parkirna ko~nica koja djeluje na sva ~etiri kota~a. Svim funkcijama automobila, kojih doista ima u izobilju, upravlja se MMI ili Multi Media Interfaceom, sredi{njim sustav za rukovanje, a sve opcije prikazane su na MMI zaslonu.

1.8 TFSI Tehni~ki podaci Maksimalna brzina: 227 km/h Motor: 4 cilindarski Otto-motor Snaga: 160 kW Masa praznog vozila: 1490 kg Spremnik goriva: 70 l Potrošnja: 8,3 l/100 km 0-100 km/h: 8,9 s Cijena (osnovni model): 248.100 kuna

2.0 TFSI Tehni~ki podaci Maksimalna brzina: 227 km/h Motor: 4 cilindarski Otto-motor Snaga: 170 kW Masa praznog vozila: 1520 kg Spremnik goriva: 70 l Potrošnja: 7,9 l/100 km 0-100 km/h : 8,4 s Cijena (osnovni model): 331.400 kuna

Novi Audi A4. Pogled na buduÊnost. Može li vas automobil još uvijek iznenaditi? Mi mislimo da može. Novi Audi A4 postavlja nova mjerila i viziju pretvara u stvarnost.

BMW X6 Tre}i BMW-ov X model njegovi dizajneri opisuju kao sportski coupe s terenskim sposobnostima. Dolazi kao izravna konkurencija Range Roveru Sport i Porsche Cayenneu. Iako je BMW s modelom X5 trì{tu ve} ponudio odli~an SUV, nesumnjivo je da }e i X6, koji mu u mnogo elemenata nalikuje, izazvati veliku pa`nju u ovom trì{nom segmentu.

54

Posjetite veÊ danas AutoZubak prodajne centre i dogovorite Vašu probnu vožnju.

AutoZubak Zagreb, Ljudevita Posavskog 7A, Sesvete, T: 01 2030 200 Osijek, Martina Divalta 326, T: 031 562 310 Varaždin, Vilka Novaka 50B, T: 042 351 524 Slavonski Brod, Gospodarska 4, T: 035 405 350


Poslovni kalendar

Sajmovi 05.-13.04.2008. croatia boat show 10. me|unarodni nauti~ki sajam Mjesto: Gat sv. Petra, Split Informacije: www.croatiaboatshow.com 22.-26.04.2008. tegra me|unarodni sajam graditeljstva, opremanja i klimatizacije Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije: +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr

MERCEDES E320 CDI E-klasa predstavlja sinonim za komfor, eleganciju i sigurnost kroz vi{e od 60 godina postojanja. Ovu tradiciju nastavlja nova generacija E-klase, sada dinami~nija nego ikad, s jo{ sna`nijim motorima, izravnijim upravlja~em kao i brìm i preciznijim mjenja~ima te kru}om {asijom. Najvi{a razina komfora najva`niji je atribut nove E-klase. Serijski THERMATIC automatski klima ure|aj ili opcionalni luksuzni THERMOTRONIC automatski klima ure|aj, garantiraju vrhunski ugo|aj za sve putnike, dok komforna sjedala vo`nju ~ine opu{tenim doìvljajem. Me|u dodatnu opremu za voza~a i suvoza~a spadaju i dinami~na multikonturna sjedala koja je mogu}e prilagoditi prema ortopedskim potrebama osoba koje u njima sjede.

VW TOUAREG Touareg je za VW bio ulaznica u potpuno novi segment. Pozitivne kritike struke i javnosti donijele su mu instant uspjeh, koji je po~etni model drào svjeìm gotovo pet godina. Od pro{le godine na trì{tu se nalazi osvjeèna izvedba Touarega. Broj promjena u odnosu na prvu verziju, {to ve}ih {to manjih, iznosi ~ak 2.300, a me|u najprimjetnijima su one sprijeda poput novih svjetala ili nove velike kromirane maske motora. Dizajneri VW-a ovdje su se dràli izreke „ako nije pokvareno – ne popravljaj“, pa su cijeli posao odradili tek kao manji facelifting u vrhunskom stilu. Touareg odlikuju prostranost i luksuzna unutra{njost u kombinaciji s agresivno{}u i robusno{}u, te vrlo dobrim performansama u svim vidovima vo`nje.

E 320 CDI Tehni~ki podatci Maksimalna brzina: 234 km/h Motor: 4 cilindarski, dizelski Snaga: 150 kW Masa praznog vozila: 1885 kg Spremnik goriva: 66 l Potro{nja: 9,7 l/100 km 0-100 km/h: 8,2 s Cijena: 450.000 kuna

3,6 V6 FSI Automatik Tehni~ki podatci Maksimalna brzina: 227 km/h Motor: 6 cilindarski, benzinski Snaga: 206 kW Masa praznog vozila: 2238 kg Spremnik goriva: 100 l Potro{nja: 13,6 l/100 km 0-100 km/h: 8,6 s Cijena: 421.500 kuna

AUDI Q7 Audi Q7 izvrsno kombinira sportske karakteristike i raznolikost, sofisticiranu tehnologiju i luksuz vozila vrhunske klase. Na cesti pokazuje vozne karakteristike i dinamiku sportskog automobila; izvan ceste ponovo definira standarde u svojoj kategoriji. Kao SUV tre}e generacije, Audi Q7 jasno je oblikovan razli~itim genima: njegov stil nije samo izraz ~istih sportskih karakteristika, nego i dokaz njegove pogodnosti za izazovne terene. Za samo 7,4 sekunde, novi Audi Q7 quattro ubrzava od nula do 100 km/h i izvrsno ubrzava do najve}e brzine 248 km/h.

56

22.-26.04.2008. biam me|unarodni sajam alatnih strojeva i alata Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije: +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr 22.-26.04.2008.. zavarivanje me|unarodni sajam zavarivanja i antikorozivne za{tite Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije i prijave: +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr 22.-26.04.2008. obrtništvo me|unarodni sajam obrtni{tva Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije: : +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr 07.-11.05.2008. crotour me|unarodni sajam turizma Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije: : +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr 07.-11.05.2008. vinovita me|unarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb Informacije: +385 1 6503 111, zagvel¥zv.hr

Informacije: Infoarena digitalni sadràji d.o.o., Rendi}eva 28, Zagreb, +385 1 4828 950

17.-18.04.2008. hr konferencija “motivacija i nagra|ivanje” Mjesto: Hotel Eden, Rovinj Organizator: : Poslovna Izvrsnost Specijalni gosti: : Dragan Munjiza,Stipe Božić Informacije: +385 1 4500 030, 4500 034 05.-06.05.2008. ~etvrta godi{nja me|unarodna konferencija o hrvatskom trì{tu nekretnina Mjesto: The Westin Zagreb Hotel Organizator: Filipovi} poslovno savjetovanje d.o.o. Informacije: +385 1 4816 969, konferencija¥filipovic-advisory. com, www.filipovic-advisory.com 08.-09.05.2008. web.start Mjesto: Hypo EXPO XXI centar, Zagreb Organizator: Udruga za poticanje softverskog i online poduzetni{tva Initium Informacije: 098 9126 335, webstart¥ini.hr

Seminari 14.-16.04.2008. prezentacijske vje{tine Mjesto: Kamenarka 24, Zagreb Organizator: Mercuri International d.o.o. Predava~: Danijel Klai} Informacije: + 385 1 6611 190, www.mercuri.hr 14.-15.04.2008. poslovno pregovaranje u prodaji Mjesto: Chromosov toranj, Vukovarska 271, Zagreb Organizator: Akademija Poslovnih Znanja Predava~: Igor Vujasinovi} Informacije: +385 1 6184 101

Konferencije

14-16.04.2008. mind mapping seminar Mjesto: Eventus- centar brzog u~enja, Degenova 2, Zagreb Organizator: Eventus- centar brzog u~enja Predava~: Vesna Kalu|er, dip.oec, Qualified Buzan Instructor Informacije: +385 1 4666 233, 091 251 3317, www.eventus. com.hr

17.04.2008. brandstorm konferencija “globalna snaga lokalnih brandova” Mjesto: The Westin Zagreb Hotel Organizator:Infoarena digitalni sadràji d.o.o. Predava~: prof. dr. Jürgen Häusler, CEO Interbrand Zintzmeyer & Lux AG

15.04.2008. poslovno planiranje i budètiranje Mjesto: Poslovna Izvrsnost d.o.o., Kneza Mislava 2/5, Zagreb Organizator: Poslovna Izvrsnost d.o.o. Predava~: Mira Fruk Informacije: +385 1 4500 030, 4500 034, akademija¥poslovn aizvrsnost.hr www.mirakul.hr 57

Poslovni kalendar

16.04.2008. kreiranje branda Mjesto: Filaks d.o.o., Brozova 8a, 3.kat, Zagreb Organizator: Filaks d.o.o. Predava~: mr.sc. Elvira Mlivi}-Bude{ Informacije: +385 1 2430 810, marketing¥filaks.hr 17.-18.04.2008. upravljanje radnim u~inkom Mjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a/I, Zagreb Organizator: Creativa-edukacijski centar Predava~i: mr. sc. Jadranka Dela~ Hrupelj i Sanja Nova~i}, prof. Informacije: +385 1 4662 464, creativa¥creativa.hr 21.-26.04.2008. seminar super u~enje Mjesto: Vla{ka 70a, Zagreb Organizator: Marram alpha d.o.o. Predava~i: tri predava~a- stru~njaci za: brzo ~itanje, metode pam}enja i koncentracije, te fonetiku i retoriku Informacije: +385 1 4818 075, 099 4818 075, info¥ubrzano. com, www.ubrzano.com 22.04.2008. prezentacijske vje{tine Mjesto: Hotel Allegra Arcotel, Kneza Branimira 29, Zagreb Organizator: IM&C d.o.o. Predava~: Nata{a Barolin Informacije: +385 1 2302 999, poslovna-edukacija¥imc-agencija.hr 23.04.2008. mentalne mape- alat za poslovnu izvrsnost Mjesto: Florijana Andra{eca 18/1 kat, Zagreb

58

Organizator: HalPet poslovna komunikacija Predava~: Petra ôlak, prof. Informacije: +385 1 3095-222, halpet¥halpet.hr

08.05.2008. 7 metoda kreativnog rje{avanja problema Mjesto: Misliona, Buni}eva 21/I, 10000 Zagreb Organizator: Misliona Predava~: Renata Taka~-Pejnovi} Informacije: +385 1 6310 046, info¥misliona.hr 15.05.2008. umije}e pregovaranja Mjesto: Buni}eva 21, Zagreb Organizator: Alter Ars d.o.o Predava~: Dragan Kneèvi} Informacije: 098 358 588, dk¥alter-ars.com 16.-17.05.2008. nlp business practitioner – modul 1. Mjesto: Transforma, Ulica grada Vukovara 240, Zagreb Organizator: Transforma d.o.o. Predava~: Elvira Dobri} Fajl Informacije: +385 1 6314 070, 098 858 176, info¥transforma. hr

Doga|anja 18.04.2008. BIZparty zabavni program za upoznavanje i druženje poslovnih ljudi Mjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuhača 4, Osijek Po~etak: 21h Ulaznica: Vizitka